ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 207
štva prijenosa podataka u vremenu i prostoru. Govoreći o suvremenom slovenskom zakonodavstvu, naglasio je da ono omogućuje neposrednu uporabu mnogih podataka koji mogu poslužiti kao informacije građanima pri ostvarivanju njihovih demokratskih prava. Zato postoji zakon koji zajedno s podzakonskim aktima uređuje dostupnost informacija javnoga značenja, a istodobno postoji i zakon koji štiti osobne podatke. Problem se pojavljuje ako oni nisu odgovarajuće interpretirani. S druge strane, Zakon o elektroničkom poslovanju određuje da su imatelji zbirki podataka, znači i arhivi, odgovorni za zlouporabe podataka koje krajnji korisnici uzrokuju zbog neodgovarajućega plasiranja podataka iz arhivskih fondova i zbirki. Takva neusklađena strateška usmjerenja iniciraju pojave različitih afera, kao što je nedavno bila npr. »udbanet«. Još veći problem očekuje se s novim slovenskim arhivskim zakonodavstvom koje predviđa neka nestandardna rješenja na području osiguranja i čuvanja arhivskoga gradiva. Dr. sc. Jelka Petrak, predsjednica Savjeta sustava znanstvenih informacija, predstavila je projekt Sustav znanstvenih informacija RH (SZI), koji je 1994. pokrenulo Ministarstvo znanosti i tehnologije. Program SZI obuhvaća niz djelatnosti i projekata koji za zajednički cilj imaju stvoriti sustav u kojem će bilo koji član akademske i istraživačke zajednice moći doći do znanstvenih informacija. Jezgru toga sustava čine znanstvene i fakultetske knjižnice koje obrađuju i daju na upotrebu informacije potrebne za rad znanstvenika. Sustav organizira knjižnice u podsustave prema području znanosti. Cilj je programa uspostaviti informacijski sustav koji bi pružao sve potrebne informacije znanstvenicima i pretvoriti knjižnice u informacijska središta koja bi obrađivala podatke te pružala usluge pristupa i traženja informacija za znanstveni i akademski rad. Mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider, načelnica Odjela službene dokumentacije Republike Hrvatske u Hrvatskoj informacijsko-dokumentacijskoj referalnoj agenciji (HIDRA), u izlaganju Korisnik: mjera dileme »perfekcionizam vs. realitet« predstavila je moguće vrste korisnika, komunikaciju u procesu rješavanja korisničkoga zahtjeva, etiku rada informacijskoga specijalista te problematizirala pitanje organizacije znanja u realnim uvjetima našega društva. Naglasila je da se pasivnim načinom zakonski regulira mjera dostupnosti informacija u posjedu organa vlasti ukoliko ih građanin samoinicijativno traži, na primjer Zakonom o pravu na pristup informacijama, dok aktivnim načinom država ili bilo koji drugi oblik administrativnoga udruživanja, koji može biti na lokalnoj, područnoj ili međunarodnoj razini, daje svoje dokumente na uvid javnosti u depozitarnim knjižnicama i preko weba (e-government). Osim što je naglasila važnost empatijske komunikacije i ljubaznosti, ukazala je na položaj »službenika za informiranje« prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Živana Heđbeli u izlaganju Prijenos informacija između arhiva i pismohrana: komunikacija ili monolog »velikog brata«? analizirala je pravni okvir odnosa arhiva i pismohrana. Istaknula je da na rad pismohrana utječe njihov nizak
