ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 132

njihovih zbirki širokoj javnosti uglavnom nije poznata. Opravdanja za to ne nalazimo, pogotovo kad se zna da imaju dugu tradiciju (jedne su od najstarijih specijalnih knjižnica na ovim prostorima)

2 i da se pojavljuju u svim javnim arhivskim ustanovama. Svrha je ovoga rada dati kratki pregled nastanka sadašnjih zbirki arhivskih knjižnica, jer upravo taj proces nastanka ilustrira sve specifične probleme s kojima se knjižnice u arhivima susreću. Analizirajući aktualno stanje neminovno se dotičemo niza propusta u dosadašnjim, a dijelom i sadašnjim, akvizicijskim politikama te definiramo načela i postupke vrjednovanja zbirki i smjernice za njihovu daljnju izgradnju. Zalažemo se, na kraju, za stručni i profesionalni pristup izgradnji zbirki kako bi se konačno prestalo sa stihijskim radom i voluntarizmom, a arhivske knjižnice - iz golemih ljuštura sazdanih od preuzetih knjižnica propalih ili ukinutih institucija, nepotrebnih otkupa i neželjenih poklona - izronile kao prepoznatljive i svoje uloge svjesne informacijske okosnice arhivskih ustanova. Arhivi Javni se arhivi osnivaju na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zadatak im je trajno čuvanje, zaštita, stručna obrada i davanje na uporabu javnoga arhivskoga gradiva.

3 Struktura fondova nekoga arhiva izravno ovisi o upravno-političkoj razini zajednice u kojoj djeluje i u određenom je povijesnom razdoblju najvjerniji izraz života i rada u njoj. Najveći broj dokumenata koji se čuva u arhivima odnosi se na djelatnost tijela državne vlasti, upravnih organa i organizacija različitih razina, sudova, gospodarskih subjekata, javnih ustanova te obitelji i pojedinaca koji su u javnom životu pojedine zajednice imali važnu ulogu. Njihova uporaba u funkciji je dokaznoga sredstva građanima kao »svjedočanstvo pravnih i drugih relevantnih životnih činjenica«

4 i povijesnoga izvora za znanstvena istraživanja. Arhivske knjižnice Knjižnice u arhivima nastaju i razvijaju se usporedno s arhivskim ustanovama. Isprva kao male priručne zbirke službenih propisa i općih priručnika, a potom kao organizacijske jedinice u sastavu arhiva s manje-više precizno utvrđenim funkcijama, pravilima o načinu poslovanja i si. S obzirom da su organizacijski i funkcionalno u sastavu ustanove osnivača ulaze u red specijalnih knjižnica,

5 kojih je glavni zadatak »nabavljati, organizirati i stvarati uvjete za pristup infor2 Knjižnica Hrvatskoga državnog arhiva nastala je još 1853. O tom više vidi na adresi http//arhiv.hr/hr/fs-ovi/knjižnica.htm. (1. VI. 2005.) 1 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Narodne novine br. 105/1997. Čl. 3. 4 Stulli, B.

: Arhivistika i arhivska služba: studije i prilozi. Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 1997., str. 351. 5 Hrvatski standardi za specijalne knjižnice, Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske.br. 5/1993.