ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 24

uredskoga poslovanja nakon II. svjetskoga rata osvrću se i autori elaborata Organizacija kancelariskog poslovanja u državnoj administraciji, koji je nastao 1955., u vrijeme kad je na tom području započela opsežna reforma jugoslavenskih razmjera.

3 Govoreći o neredu koji je vladao u slovenskom uredskom poslovanju neposredno nakon rata, Vilfan navodi da se taj nered najviše vidio u radu kotarskih narodnih odbora (možda baš zato što je riječ o tipski srodnim tijelima, koja bi mogla poslovati na sličan način, op. R. B.), u kojima je nedostajala čvršća organizacija poslovanja. Rezultat izostanka sinkronizirane akcije na uređenju uredskoga poslovanja narodnih odbora urodio je velikim brojem serija urudžbenih zapisnika (»protokola«) za različite odjele, pa čak i za pojedine referade, jer je »gotovo svakom administrativnom organu bilo dato na volju da sam izabere forme administrativnog poslovanja koje mu se čine najcelishodnije«.

4 Prvi pokušaji da se pitanje uredskoga poslovanja jedinstveno uredi nastali su, čini se, upravo u Sloveniji, gdje je Odjeljenje za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti pri Predsjedništvu Vlade NR Slovenije 1946. godine izdalo upute »za administraciju i unutrašnje poslovanje« mjesnih narodnih odbora; Ali sustavnost i uspostavljanje reda širih razmjera na području NR Slovenije izostali su. U svezi s tim Vilfan upućuje na riječi Marije Lulik, koja je 1951. u časopisu Ljudska uprava (IV/195I., br. 4, str. 191 i dalje) primijetila daje zanemarivanje uredskoga poslovanja u državnoj upravi bilo razlogom čestom gubljenju akata, gomilanju neriješenih predmeta, kašnjenju rokova, velikom broju okružnica i formulára sličnoga, odnosno istoga sadržaja, brojnim požurivanjima i stranputicama te nerealnim i površnim evidencijama. Budući da su slovenski upravni i pravni stručnjaci baš u tom vidjeli poticaj da se založe za bolju organizaciju uredskoga poslovanja, M. Lulik u istom članku donosi pregled njihovih kritičkih osvrta koji su nastali do 1951.

6 Konstatacije o neujednačenosti i nesistematičnosti u uredskom poslovanju poslijeratne Srbije retrospektivno iznosi D. Gavrilović 1970. godine.

7 Ona kaže daje evidentiranje spisa vođeno u knjigama koje su nastale još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i kvislinške vlade, ali se ono sada u tim knjigama provodilo 1 Dunderović, Božidar; Pataković, Emil; Rajman, Josif, Organizacija kancelariskog poslovanja u državnoj administraciji: elaborat za diskusiju (Beograd, 1

955.). 4 Vilfan, Sergije, Kancelarisko poslovanje i arhivska služba, Arhivist 7(1958), sv. 1-2, str. 30. 5 Isto, str. 31. 6 Isto. 7 Vidi: Vilfan, Sergije i drugi, Sistemi prvobitnog sređivanja u upravnim registraturama, Arhivist 20(1970), sv. 2, str. 167-170. Danica Gavrilović napisala je dio o uredskom poslovanju u Srbiji za razdoblje 1944. (1945.)— 1957. Sažeto se na pitanje klasifikacije i važećih propisa u uredskom poslovanju do 1953. godine osvrće i Bogdan Lekić. Usporedi: Lekić, Bogdan, Arhivski izvori zu istoriju socijalističke Jugoslavije 1943-1953., Arhiv Jugoslavije, Beograd, 1987., str. 53-56.