ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 171
čista upravna disciplina ili arhivistička ideologija. Jedna je uže područje koje može kao takvo koristiti arhivistici, a druga jezična igra zaustavlja znanstvenu obradu podvrgavajući predmete svojim postulatima. Suvremene znanosti sastoje se od mnoštva međusobno osporivih ili snošljivih načela, k tome daje prevlast pojedinih prije situacijsko pravilo nego neki kognitivni domet. Ovim su člankom navedeni i arhivisti koji ipak uzimaju ta načela za teorijske konstrukcije izgrađene na nedosljednoj pretpostavci autoriteta i prisutnosti. Načela su znanstvene preskripcije u okruženju brojnijih denotacija, a u arhivistici dobivaju snagu heteronomnih propisa samim time što se nalaze u Etičkom kodeksu struke. 38 Znanost uvijek pretpostavlja neku istinu u koju želi zajednicu uvjeriti argumentacijom, opravdanim kognitivnim izvođenjem i snagom retorike. Argument ima složenije djelovanje od eksplicitnoga propisa jer se ne zasniva na prinudi niti apelu, nego kanonski djeluje prethodništvom spoznaja, ostavljajući više prostora za afirmativna ili kritička diskurzivna upisivanja. Stmčni kodeksi nalažu dopuštene načine odnosa prema radu osobama koje su uključene u radni proces, no ne bi trebali privilegirati stanovite načine rada proistekle iz prešućenih teorijskih pretpostavki. Propis utemeljen tvrdnjom o primatu stvaratelja nalaže postupanje u svakodnevnom radu po isključivo određenoj teoriji, što se onda opravdava konsenzusom znanstvene zajednice. Možda baš zbog takvih uvida Lyotard u arhivistici nije pretjerano citiran (osim kod možebitno "neetičnog" T. Cooka u člancima o postmodemoj arhivistici). Štoviše, Lyotard svaki konsenzus smatra ne tako pravednim nametanjem izvanjskih propisa različitim jezičnim igrama koje, uostalom, imaju vlastita pragmatična pravila. Terry Cook ističe recentnu potrebu samopropitivanja arhivističke prakse zbog sociokulturnih čimbenika i redefinicija uloge arhiva, epistemoloških čimbenika koje donosi postmodernitet i tehnoloških čimbenika koji traže radikalno drugačije poglede na zapis. U tom smislu, "arhivistički teorijski diskurs skreće od proizvoda na proces, od strukture do funkcije, od arhiva na arhiviranje, od zapisa na kontekst zapisa, od prirodnog ostatka ili pasivnog nusprodukta administrativne aktivnosti do svjesno konstruirane i aktivno posredovane arhivalizacije socijalnog pamćenja". 39 Cook smatra da arhivisti mogu referirati svoju djelatnost prema načelima podrijetla i primarnoga reda, no "rezultati arhivističkih istraživanja koji se tiču ove tradicionalne jezgre su toliko različiti od pretpostavki koje su dominirale profesijom tijekom najvećeg dijela prošla dva stoljeća", te zaključuje "da se smjena paradigme svakako događa". 40 Zanimljivo je da arhiviste gleda kao prve postmoderniste u svojoj inter38 Etički kodeks arhivista. HDA, Zagreb 1997., v. 2. točku teksta Kodeksa. 39 Prijevod A. R., v. uvodni dio članka Cook, Terry. Archival Science and Postmodernism: New Formulations for Old Concepts, Skinuto s Interneta na URL: http://www.mvbcstdocs.com/cook-t-postmod- pl-OO.htm . travanj 2003. 40 v. bilješku br. 31, razlikovanje paradigme i teorijskoga modela.
