ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)

Strana - 147

Ari an Rajh Matoševa 15 Zagreb POSTMODERNA ARHIVISTIKA: UVODNA PITANJA UDK 930.25.01 Pregledni rad Ovaj članak obrazlaže odnose postmodernosti i arhivistike u teoriji i svakodnevnom radu na kulturnim materijalima u širem smislu. Sto je postmoderna i koja su moguća arhivistička stajališta prema njoj? Prikazuju se teze najrelevantnijih autora uz komentar polazišta, argumentacije i znanstvenog utemeljenja suvremenoga tržišta ideja te se potiču određena pitanja iz arhivističke perspektive. Člankom se ukazuje na odnos postmoderniteta spram moderne znanosti, epistemološke tradicije i prijašnjih pokušaja legitimacije znanja. Prva cjelina pokazuje konstrukciju moderne arhivistike, druga cjelina obuhvaća implikacije njezinih načela, a treća je cjelina orijentirana na današnju legitimaciju institucija. Svaka cjelina predlaže drugačije pristupe od trenutno dominantnih. Poznavanje utjecaja moći omogućuje propitivanje uloge arhiva u suvremenom društvu i mjesta arhivistike u sustavu znanosti. Svijest o epistemološkoj izgrađenosti načela potiče drugačije razumijevanje utvrđenih jedinica te skreće pažnju arhivista prema gradivu kao kulturnom znaku koji se tumači iz suvremenih okolnosti. Konačno, naznačena je mogućnost vlastite legitimacije diskursa i utemeljenja politike arhiva usporedno s raspoloživim tehnologijama. Postmoderna promatra arhive u njihovoj suvremenosti. Ključne riječi: postmoderne teorije, kulturalni arhivi, arhivi i moć, dekonstrukcija stvaratelja, arhivski znak, legitimacija arhivistike, politika arhiva Postmoderne teorije prilično je teško koherentno sažeti iz dvaju razloga. Prvi je razlog tomu da bi to bila nasilna ili barem tržišno neodrživa idealizacija. Ovaj članak nije opis svih mogućih pristupa koji trenutno postoje na tržištu ideja, na bilo koji način