ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)

Strana - 72

R. Bućin, Uprava 1945-1952. godine: problemi poznavanja ustroja, identifikacije stvaratelja i oblikovanja fondova, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 51-81 skoj odnosno tadašnjoj Jugoslaviji, kriteriji za oblikovanje fonda problematiziram su neovisno od toga, potaknuti primarno obradom fondova socijalističkog razdoblja. U tome je imala utjecaja istočnoeuropska, pogotovo istočnonjemačka praksa, jer se ondje posvećivala osobita pozornost problemima oblikovanja fondova u okolnostima promjene društveno-političkog sustava. Ako konzultiramo istočnonjemački priručnik G. Endersa, može se vidjeti kako su u njemu još 60-ih godina utvrđeni kriteriji za prepoznavanje samostalnih stvaratelja: "pravni položaj, postojanje uredbe o osnivanju, statut, jedinstvena oznaka, jedinstveni plan ustanove i plan službenih jedinica, kao i jedinstveni pečat", te samostalno registraturno poslovanje, na sličan način kao kasnije kod Ducheina

85

, dok je dodatna pozornost posvećena pitanjima društveno-političkih promjena i njihovog odraza na razgraničenje, te općenito pitanjima predništva i sljedništva

86

. Kod nas su temeljni kriteriji za oblikovanje fondova navedeni u Preporuci o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke, koju je 1985. godine objavio Savez društava arhivističkih radnika Jugoslavije

87

. Preporuka je bila namijenjena radu svih arhiva u SFRJ, nastala je nakon višegodišnjih rasprava o tim problemima, a što se tiče Hrvatske podudarala se s nekim načelima koja su već godinu dana ranije primijenjena u pregledu Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ - SR Hrvatska

88

. Preporuka navodi 6 uvjeta (kriterija) za oblikovau: Krawczyk Bob, The Abandonment of the Fonds as the Primary Level of Arrangement for the Ontario Government Records, Archivaria 48 [Fall 1999], str. 150). Kroz radove D. Bearmana provenijencija dobiva novu vrijednost i u američkoj arhivistici, ali shvaćena nešto šire, ne samo kao institucionalni, nego i kao funkcionalni kontekst u kojemu zapisi nastaju (Prije svega u članku The Power of the Principle of Provenance, kojemu je autor zajedno s Richárdom H. Lytleom. Članak je objavljen u Archivaria 21 (Winter 1985-1986). Vidi: Cook, n. dj, str. 52-53). 85 Enders Gerhart, Poslovi u arhivu, Zajednica arhiva Srbije, Beograd 1981, str. 98 i 100. Interni prijevod izvornika koji je objavljen pod naslovom: Enders Gerhart; Archivverwaltunglehre, WEB Deutscher Verlag der Wissenschaften, Berlin 1967. 86 Isto, str. 101-105. 87 Arhivi i arhivsko gradivo, str. 279-285. J. Kolanović se na zbivanja tih godina osvrnuo u već spominjanom tekstu Oblikovanje arhivskoga fonda (...). Ondje on ističe da je problemima razgraničenja fondova prethodno bilo posvećeno čitavo Savezno savjetovanja arhivskih radnika Jugoslavije, održano u Neumu 1982. godine (Kolanović, Oblikovanje arhivskoga fonda, str. 163-164). Na Savjetovanju u Neumu usvojeni su zaključci o osnovnim kriterijima formiranja fondova: promjene društveno-političkog sustava i državnog uređenja; propisi kojima se određuju status, funkcija i djelokrug (osnivanje i likvidacija, status pravne osobe i nadležnost); korjenite promjene u karakteru, organizaciji i nadležnosti stvaratelja fonda; kontinuirano registraturno poslovanje u okviru jednog društveno-političkog i državnog uređenja. Vidi: Sarić Šamija, Savezno savetovanje arhivskih radnika Jugoslavije (Neum, 1-3. studenoga 1982), Arhivist XXXII, 1-2 (1982), str. 1-6; Gavrilović Danica, Formiranje arhivskog fonda, Arhivist XXXII, 1-2 (1982), str. 28-42. 88 To se prvenstveno tiče periodizacije uprave, o čemu treba vidjeti: Kolanović, Oblikovanje arhivskoga fonda, str. 163-164. 72