ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 12
D. Rubčić, Stanje i prioriteti rada arhivske vanjske službe u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 11-17 skoj politici arhiva i bez adekvatne vanjske službe nemoguće je sustavno obavljati zaštitu arhivskoga gradiva, kao dijela kulturne baštine jednog naroda. Danas sve više uviđamo da nije dovoljno samo obaviti nadzor nad arhivskim gradivom u nastajanju. Moramo se aktivnije, čak agresivnije uključiti u cjelokupni životni ciklus dokumenta, znači pratiti ga od njegova nastanka do uporabe. To podrazumijeva konstruktivnu ulogu arhivista u izradi pravnih propisa i stručnih standarda vezanih uz zaštitu arhivskoga gradiva. Status vanjske službe u posljednjih je pedeset godina doživljavao određene promjene koje su se odnosile, u prvom redu, na njezinu ulogu prema stvarateljima arhivskoga gradiva odnosno u kojoj se funkciji kod njih pojavljivala (sjetimo se naziva administrativni inspektor za kojim neki i danas žale), dok danas vanjska služba u svom djelovanju ističe ulogu zaštite i očuvanja pisane baštine na svom području. U kakvom će se obliku pojavljivati u budućnosti nije presudno, ali je sigurno da će zadaće vanjske službe uvijek netko u nekom obliku izvršavati. Na to će utjecati društvene promjene, tehnološki napredak, kao i uloga arhiva u društvu, koja će se na određeni način mijenjati, a time i profil obrazovanja i način rada arhivskih djelatnika. Kakvo je stanje vanjske službe danas? U pripremi analize stanja vanjske službe u Hrvatskoj danas, smatrao sam da bi najuputnije bilo zatražiti od svih arhiva određene podatke koji bi pokazali do kuda smo došli, odnosno kakvo je trenutno stanje. Na temelju tih činjenica, kao i općepoznatog stanja i višegodišnjeg rada na tim poslovima, pokušao sam odrediti daljnju perspektivu rada vanjske službe. Upitnik koji je poslan svim državnim arhivima sadržavao je prvenstveno pitanja o kadrovima, nadzoru, evidencijama i na kraju, koji su, po mišljenju ispitanika, gorući problemi u radu vanjske službe. Na temelju pristiglih odgovora trenutno u vanjskoj službi Republike Hrvatske radi 31 arhivski djelatnik, od toga njih 22 s visokom stručnom spremom, dvoje s višom stručnom spremom te njih sedam sa srednjom spremom. Od navedenog broja troje ih radi skraćeno, znači pola radnog vremena. Prosjek arhivskoga staža za navedene djelatnike iznosio bi oko deset godina. To podrazumijeva iskustvo i vjerojatno stručnost. Međutim, stanje je samo djelomično takvo. Naime, jedan od arhiva (zbog nedostatka stručnih djelatnika) nema sustavan i kontinuiran rad na tim poslovima, dok drugi imaju, uvjetno rečeno, mlade vanjske službe, s malo radnog iskustva u arhivskoj djelatnosti, a s radom vanjske službe tek su se počeli upoznavati (rade na vrlo osjetljivim zadacima, kao što je vrednovanje gradiva). Arhivi s "mlađim vanjskim službama" imaju svoje nedostatke, ali isto tako i prednosti: nedostatak je manjak iskustva, a prednost zajednički rad s nekim od iskusnijih djelatnika. To je čak i poželjna varijanta, zbog različitih gledi12
