ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 96

Ž. Heđbeli, Privatno arhivsko gradivo, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 93-101 panj sačuvanosti i sadržajna fizionomija građe, njezina unikatnost i autentičnost, reprezentativnost i posebne vrijednosti. Utvrđivanje stupnja sačuvanosti, unikatnosti, autentičnosti i reprezentativnosti gradiva zahtijeva kontake s imateljima odnosno stvarateljima. Za vrednovanje je također potrebno da imatelj gradiva izradi posebnu listu, što također zahtijeva angažman arhiva. U Republici Hrvatskoj je registrirano oko 20.000 udruga, preko 100 političkih stranaka i preko 700 sindikata. Jasno je da hrvatska arhivska služba nema dovoljno materijalnih ni ljudskih sredstava za kontakt s tolikim brojem privatnih stvaratelja. Nalazimo se u "začaranom krugu". Za vrednovanje gradiva, odnosno kategorizaciju imatelja, potrebno je njegovo poznavanje, što kod privatnog gradiva, posebice novoosnovanih pravnih osoba, znači da barem jedanput moramo kontaktirati stvaratelja, a naša su nastojanja upravo suprotna. Mi želimo unaprijed odrediti vrijedno gradivo, odnosno kategorizirati stvaratelje, kako bismo svoja sredstva usmjerili na njih, bez rasipanja na gradivo/stvaratelje koje mi ne smatramo značajnima. Člankom 30 važećeg Zakona određeno je da Hrvatski državni arhiv utvrđuje popis imatelja gradiva u privatnom vlasništvu, za koje po svojoj stručnoj ocjeni utvrdi da su od interesa za državu. U gore spomenutom Uputstvu kao kriterij vrednovanja se navodi "društvena uloga i značenje stvaraoca registraturnog gradiva". Danas istodobno postoje Nezavisni strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara Hrvatske kao i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara. Na osnovi čega možemo reći daje prvi značajniji za državu od drugoga ili obratno? Kako ćemo odrediti njihovu društvenu ulogu? Što ako se osnuje i treći sindikat medicinskih sestara i tehničara, koji će u svom nazivu imati riječ "hrvatski" ili "Hrvatske" što upućuje na, ako ne stvarno, a ono barem željeno rasprostiranje djelatnosti sindikata na područje cijele Republike Hrvatske? Veličina i važnost privatnih osoba se mijenja, te tako jedna politička stranka može biti 4 godine u parlamentu, pa 4 godine ne, pa onda opet da. Ako se sjetimo izbora 2000. male, tzv. nevladine udruge su pokrenule akciju "GONG". Da li arhivska služba ima dovoljno informacija za prosudbu jesu li te udruge uistinu svojim djelovanjem utjecale na rezultate izbora ili nisu? Država odvaja proračunska sredstva za rad dijela privatnih pravnih osoba. Mogli bismo neoprezno reći: "u redu, ako ih država već djelomično ili u potpunosti financira, znači da su važni za državu, pa je onda i njihovo gradivo važno". To nije uvijek tako. Uzmimo za primjer jednu od udruga političkih zatvorenika. Njenu registraciju, statut i ostale relevantne dokumente naći ćemo u tijelima državne uprave. Ono važno što ostaje su članski dokumenti - no, da bi fizička osoba postala član udruge, mora donijeti potvrdu izdanu od nadležnih državnih tijela daje bila politički zatvorenik, dakle i te su informacije već sačuvane negdje u javnom gradivu. Posebno je pitanje imamo li mi uopće pravo pitati privatnu pravnu osobu za izvore financiranja. 96