ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 97

Ž. Heđbeli, Privatno arhivsko gradivo, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 93-101 Stanje gradiva privatnih stvaratelja se, barem prema saznanjima do kojih sam ja došla prigodom obavljanja nadzora, nije promijenilo od stanja navedenog u Preporuci o zaštiti i čuvanju arhivsko-registraturne građe u političkim i društvenim organizacijama, koju je 11. prosinca 1961. donio Savjet za kulturu NR Hrvatske, br. 4274/1-1961. (prema knjizi Arhivi i arhivsko gradivo, Zbirka pravnih propisa 1828-1997, priredio Marijan Rastić, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1998): "arhivsko se gradivo uništava, prisvaja, veoma često loše smještava, nalazi se i po stanovima dužnosnika, a u pravilu je ili potpuno nesređeno ili neznatno sređeno, društvene i političke se organizacije osnivaju, reorganiziraju i likvidiraju, a da o tome nije obaviešten nadležni poviesni arhiv." Za ilustraciju sadašnjeg stanja gradiva privatnih stvaratelja uzet ćemo stanje gradiva 15 bivših ili sadašnjih parlamentarnih stranaka, sa sjedištem u Zagrebu, čiji sam stručni nadzor obavila tijekom 2000. i 2001.Naglasit ću da su neke od bivših društveno-političkih organizacija sada stranke. Pogledajmo zajedno što se u 40 godina promijenilo. Niti jedna novoosnovana stranka nije izvijestila HDA o svom osnivanju, promjeni statusa ili adrese, posjedu gradiva, a samo je jedna, prije nadzora kojeg je obavio HDA, zatražila savjet glede sređivanja i pohrane svog gradiva. Stranke spise ne urudžbiraju ili je urudžbiranje djelomično/nemarno - 54% (8 od 15) Neuredno ili nikakvo odlaganje spisa znači da se npr. ne urudžbiraju spisi naslovljeni na osobu ili spisi dostavljeni po dostavljaču, te da se urudžbiraju samo oni spisi koje zadužena osoba smatra važnima. Stranke uglavnom nemaju formalizirano i uređeno uredsko poslovanje, što je s jedne strane posljedica toga da ih nijedan zakon na to ne obvezuje, a s druge strane da stranke, kao i ostali privatni stvaratelji, svoja sredstva i ljude prvenstveno usmjeravaju na svoju primarnu djelatnost te da im je sve što za njih nije primarno i na što ih zakon ne prisiljava, od drugorazredne važnosti. U udrugama/strankama u najvećem broju slučajeva rade volonteri, okupljeni oko postizanja nekog cilja ili udruženi nekim interesom i najčešće znaju samo zakone koji su im važni za ostvarivanje cilja zbog kojeg su se udružili odnosno za otvaranje računa kod ZAP-a, eventualno natjecanje za dotaciju od države i si. Uredsko poslovanje stranaka/udruga ovisi o tome da li osoba koja ga obavlja ima isku97