ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 24

J. Kolanović, Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 11-32 Na temelju postojećega Zakona potrebno je izraditi i provedbene propise u arhivskoj struci te utvrditi standarde za zaštitu, obradu i porabu arhivskoga gradiva. Posebno valja u postojećem Zakonu preispitati neka pitanja koja su važna za daljnji razvoj arhivske službe, kao što su: - administracija arhivske službe - što veća profesionalizacija u arhivskoj službi; - jasnije isticanje jedinstvenosti arhivske službe; - preciznije utvrditi vlasničke odnose nad arhivskim gradivom iz kojih proistječu i financijske obveze; - preispitati sadašnji ustroj koji preferira centralizaciju arhiva naspram mogućnosti decentralizacije; - izrada provedbenih propisa u arhivskoj djelatnosti, posebno u vezi s elektroničkim zapisima. 8. ARHIVI I UPRAVA: MEĐUOVISNOST I POVEZANOST Hrvatska arhivska praksa i zakonodavstvo zastupaju i brane tijesnu povezanost arhiva i upravljanja spisima. Tu povezanost izražava arhivsko zakonodavstvo i praksa prema kojima su tekući spisi "arhivsko gradivo u nastajanju". Konkretno rečeno: nema arhiva budućnosti bez brige za dokumente - "memoriju" - koja danas nastaje. Arhivi i arhivisti u tom pogledu čuvajući dokumente i brinući se da se generacijama prenesu bitni sadržaji funkcija cjelokupnoga života, u nekome smislu "pišu povijest". Podsjetimo se riječi klasika arhivistike, sir Hilary Jenkinsona: "Dobar arhivist je možda najnesebičnije odan istini koju stvara moderni svijet". Iz takvoga poimanja proistječe cjelokupna djelatnost dijela arhivske službe koji nazivamo "vanjska služba". "Vanjska služba" uređuje odnose arhiva i stvaratelja arhivskoga gradiva, ali samo u procesu brige za one spise koji imaju trajnu vrijednost i koje nazivamo arhivskim gradivom. Takva koncepcija temelji se na osnovnoj pretpostavci da bez brige za sadašnje pismohrane nema perspektive arhiva u budućnosti. Provedbeni zakonski propisi i sustav vrednovanja arhivskoga gradiva postupno su se razvijali. U najnovijem Pravilniku koji je priređen, predviđa se sustav vrednovanja na razini stvaratelja (kategorizacija stvaratelja), povezivanje klasifikacijskoga sustava s listom s rokovima čuvanja te davanje veće ovlasti spisovoditeljima - records managerima u izlučivanju i odabiranju gradiva. Suvremeni razvoj arhivske službe pomiče suradnju arhiva i stvaratelja gradiva na sam početak nastanka spisa, a to znači u "uredsko poslovanje" - Records Management. Činjenica da arhivi danas nemaju nikakva utjecaja ni mogućnosti nadzora nad postupkom nastajanja spisa, što se regulira "uredskim poslovanjem" odnosno 24