ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 197

S. Razum, Kako urediti župni arhiv?, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 195-208 osnovna podjela jednog župnog arhiva. U novije vrijeme njima se pridružuju i noviji oblici, a koji su u ovom nacrtu navedeni kao "druge skupine gradiva". To su svjetlopisi, tisak, mikrofilmovi, filmovi, vrpce, elektronički zapisi i drugo. Knjige su u ovom nacrtu označene slovom "A", a spisi slovima "B-D". a) Knjige Djelovanjem župnog ureda nastaju različite knjige. Premda ne po nastanku, ali po upotrebi na prvom mjestu nalaze se tzv. pomoćne knjige, tj. Kazala. To su redovito kazala pojedinih matičnih knjiga. Osnovne knjige u uredu i u arhivu su Matične knjige, i to matice krštenih, vjenčanih, umrlih,

3 potvrđenika (negdje) prvopričesnika, zatim pomoćne matične knjige, kao što su knjige prelaznika i naknadnih zabilježbi (obično po jedan svezak), te matice obitelji, poznate pod nazivom "Status animarum".

4 Logičku cjelinu s maticama obitelji čine zbirke listića, koje su sastavljali župnici posljednjih desetljeća (prije uvođenja računala u uredsko poslovanje) i to osobito u gradskim župama. Svaki svezak unutar pojedine vrste matica označuje se brojem od 1 do x. Poznato je da se stare matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih redovito ne nalaze više u župnim uredima, već u nekim drugim ustanovama. Bez obzira na to gdje se čuvaju, te matične knjige su organski sastavni dio župnih arhiva. Stoga kod popisivanja matičnih knjiga bilo bi poželjno popisati sve matične knjige, i one izvan župnog ureda i one u župnom uredu. Tako će, npr. Matica krštenih koja počinje s godinom 1946. biti označena rednim brojem 7, a ne rednim brojem 1, jer prije te matice u župi je ispisano već, npr. prethodnih šest matica. U tom slučaju, kod svezaka od broja 1 do 6 bit će u napomeni naznačeno gdje se trenutačno čuvaju (npr. u Hrvatskom državnom arhivu, u matičnom uredu i slično). Osim matičnih knjiga, župni uredi sastavljali su i druge knjige. Kod toga najprije treba navesti Knjige naredbi. Svaka župaje tijekom 18. i 19. stoljeća sastavila jednu ili dvije knjige naredbi. U njima su župnici cjelovito prepisivali okružnice ili naredbe koje su stizale iz (Nad)biskupskog duhovnog stola, a koje su potjecale ili od kralja ili od biskupa ili od arhiđakona. Logični slijed knjiga naredbi su Urudžbeni zapisnici. Oni su se počeli voditi tek u 19. stoljeću. U mnogim župnim arhivima nalazimo Knjige župničkog bira ili 3 Važnost matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih, kao prvorazrednog povijesnog vrela, pokazao je znanstveni skup koji je pod nazivom "Matične knjige korijeni identiteta" održao Povijesni arhiv u Rijeci (danas Državni arhiv Rijeka),

5. prosinca 1997. Dvanaest radova s tog skupa objavljeno je u Vjesniku Državnog arhiva u Rijeci, (Rijeka), 2000, sv. XL1-XLI1. 4 O Maticama obitelji, usp. C. VUGIĆ, Status animarum-domovnica. Odjeljak: Iz duhovne pastve, u: Katolički list, (Zagreb), 65/1914, br. 9, str. 26, veljače 1914, str. 107-108; Ante ŠPOLJAR, Osvrt na bilješku; Status animarum-domovnica, u: Katolički list, (Zagreb), 65/1914, br. 16, od 16. travnja 1914, str. 197-198. 197