ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 198

S. Razum, Kako urediti župni arhiv?, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 195-208 lukna. Te su knjige često slične maticama obitelji, ali razlikuju se od njih po upisanim obvezama koje su pojedine obitelji morale podmirivati prema župniku. Dosada navedene knjige poslužile su župnicima kod sastavljanja Spomenica, koje su u najvećem broju naših župa započete sredinom ili u drugoj polovici 19. stoljeća. Nažalost, spomenice nekih župa zagubljene su, jer su ih župnici olako posuđivali (bez pisanih potvrda), a one se ne bi smjele posuđivati i iznositi izvan župnog arhiva, a osobito ne bez pismene potvrde.

5 Župni arhivi čuvaju i druge knjige, kao što su knjige Pobožnih zaklada, knjige koje su nastale djelovanjem pojedinih bratovština i društava, Vjeronaučne knjige (prozivnici), Računske knjige, Knjige zaruka i ženidbenih navještaja, Knjige oglasa

6 i druge, npr. Rokovnici i slično. Premda su Knjige misnih nakana najčešće predmet osobne svećeničke ostavštine, u pojedinim župama može se naći i takvih knjiga, koje su dio upravo župnog arhiva. U tom slučaju i knjige misnih nakana će činiti posebnu podskupinu. b) Upravno-gospodarstveni spisi Druga skupina arhivskoga gradiva su spisi. Nekada su se vrednovali, pa stoga urudžbirali (posebno zadnjih 100 ili 150 godina), te čuvali samo spisi koji su dolazili od središnje crkvene vlasti, a posebno oni koji su se ticali nadarbine. Župnici su ih odlagali ili po godinama ili po predmetima (npr. spise koji se odnose na gradnju kapele ili na popravak zvonika ili na spor s nekom osobom i si.). Ženidbeni spisi zbog svoje naravi čine posebnu podskupinu i posebno su se odlagali. Prema takvoj praksi župni arhivi sastojali su se u svom uređenom dijelu od dvije vrste spisa: od spisa upravno-gospodarstvene naravi, podijeljenih po godinama ili predmetima, i od ženidbenih spisa. Međutim, župni arhivi i nekada i danas, čuvaju i druge vrste spisa koji se najčešće nisu urudžbirali, pa se nije vodila dostatna briga o njima. Nakon uvida u pojedine župne arhive, predlažem da se svi postojeći spisi razvrstaju u sljedeće podskupine. Osnovnu podskupinu čine urudžbirani spisi odloženi u fascikule po godinama. Druga su skupina također urudžbirani spisi, ali zbog praktičnosti složeni su po pojedinim predmetima. Jedan od predmeta svakako će biti spisi koji se odnose na nedavno osnovana župna vijeća. S pretpostavkom da će se tijekom vremena rad župnih vijeća razvijati, za pisano gradivo tih vijeća predvidio sam zasebnu podskupinu. Tri gornje podskupine spisa označene su u ovom nacrtu slovom "B". 5 O načinu korištenja gradiva župnih arhiva i osobito o načinu korištenja Spomenica, vidi: Crkveni arhivi, u: Službeni vjesnik Nadbiskupije zagrebačke, (Zagreb), 78/1991, br. 2 (zaključen 9. travnja 1991), str. 49. 6 O Knjizi oglasa, usp. Vjekoslav SPRINGER, Knjiga crkvenih oglasa. Odjeljak: Iz duhovne pastve, u: Katolički list, (Zagreb), 65/1914, br. 34, od 13. kolovoza 1914, str. 404. 198