ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 136
J. Zwicker, Pravna pitanja vezana za autentičnost zapisa u elektroničkom okruženju, Arn. vjesn., god. 44 (2001), str. 133-143 zultata i pitanja s kojima se suočavaju praktični arhivisti, odnosno potreba arhivista odgovornih za administraciju i upravljanje arhivima. Odbor za arhivska pravna pitanja želi podržati napore da se teorija učini operativnom i pomoći njezinome povezivanju s arhivskom praksom. To je vrijedno truda: postoje deseci teorijskih publikacija koje sadrže tisuće stranica, ali ima relativno malo radova koje razumiju ne-specijalisti i još manje onih koji mogu pomoći osobi zaduženoj za upravljanje arhivima. Rekao bih da smo mi - tj. Odbor za arhivska pravna pitanja - upravo krenuli tim putem, prema sintezi sveukupne teorije za njezinu neposrednu primjenu. Nadamo se da ćemo moći reći više o toj temi, čak dati pokoji savjet, u sljedeće dvije godine. Stoga je ovo o čemu danas govorim samo skica, koja bi, međutim, mogla biti podjednako korisna. Na prvome mjestu ona treba pokazati gdje se sada nalazimo, a na drugome naznačiti obrise buduće akcije i pokazati u kojem smjeru bismo trebali krenuti. Arhivi i autentičnost Kada se problem vidi kao stoje pokazano gore, očito je da arhivisti moraju brinuti o autentičnosti elektroničkih zapisa. Čak i s površnim znanjem o tome, postaje jasno koliko je lako manipulirati elektroničkim dokumentima, namjerno ili slučajno. Stoga je obveza arhivista uhvatiti se u koštac s tim problemom. Međutim, to nije samo naša obveza, to je izvorna funkcija arhivista: sačuvati autentične zapise za praktične, pravne potrebe i za povijesna istraživanja. Arhivisti su školovani da obavljaju taj posao, oni znaju stoje potrebno. Naučeni su kako prepoznati autentičan dokument. Time se bavi diplomatika (koju ne treba brkati s diplomacijom), kao znanstvena disciplina. Naučeni smo da trebamo primijeniti svoje znanje na svim vrstama zapisa, bili oni iz srednjega vijeka ili današnjice. Najpoticajnijim radom Luciane Duranti za mene ostaje "Diplomatika. Nova upotreba jedne stare znanosti" (Diplomaties. New Uses for an Old Science), objavljena u časopisu Archivaria 1989-1991. U njoj je povezala klasičnu diplomatiku (Jean Mabillon itd.) s problemima autentičnosti elektroničkih zapisa: "Diplomatika i paleografija postale su znanostima niknuvši iz potrebe za kritičkom analizom dokumenata koji su smatrani krivotvorinama". "Podrijetlo diplomatike usko je vezano s potrebom da se odredi autentičnost dokumenata..." 7 . To nam je posao i onda kada se radi o elektroničkim zapisima. 7 Duranti, Luciana, Diplomaties: New Uses for an Old Science (I), Archivaria 28 (Summer 1989), str. 12. i 17. (Tekst je otisnut kao dio u: Duranti, Luciana, Diplomaties: New Uses for an Old Science, The Scarecrow Press, Lanham, Maryland and London, 1998.) 136