ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 115

J. Ivanović, Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 103-121 entiteta iste ili različitih klasa. Karakterističan je primjer australske sheme metapo­dataka, koja doduše ne definira zasebnu klasu odnosa, ali kvalificiranjem i slobod­nim razrađivanjem elementa odnos pojedinih entiteta omogućuje da se definira bilo kakav odnos među entitetima iste ili različitih klasa. 25 Mogućnost da se uspostavi vi­še usporednih shema odnosa iste ili različitih vrsta jedno je od onih svojstava shema metapodataka čija iskoristivost u upravljanju dokumentima još treba biti ispitana. 26 U svim shemama metapodataka najzastupljeniji su elementi koji sadrže podat­ke o transakcijama i dokumentiraju spisovodstvene aktivnosti. Riječ je uglavnom o transakcijskim podacima koji se oblikuju i u sustav zahvaćaju prilikom izvođenja određene aktivnosti. Način bilježenja ovakvih podataka u tradicionalnim sustavima odgovara njihovom transakcijskom porijeklu. Cesto su i strukturirani tako da poje­dina shema odnosno evidencija odgovara jednoj vrsti transakcije, kao stoje slučaj s našim pomoćnim uredskim evidencijama. Takve su evidencije vjerodostojan zapis o transakciji i iz tog njihova svojstva se izvodi i njihova uloga u spisovodstvenom su­stavu. Sheme metapodataka u elektroničkim spisovodstvenim sustavima sadrže te podatke, ali ne i mehanizam koji će osigurati njihovu vjerodostojnost kao zapisa o transakciji. Ako neki takav mehanizam nije prisutan, transakcijski podaci postaju opisni i gube dio svoje funkcije. U postojećim shemama nedostaju pravila za imple­mentaciju u konkretnom poslovnom i tehnološkom okruženju, koja se u tradicional­nom spiso vodstvu podrazumijevaju. Za funkcionalnost jedne pomoćne uredske evi­dencije, kao stoje dostavna knjiga, u elektroničkom okruženju nije dovoljna samo sukladna shema metapodataka, nego i konkretna tehnološka izvedba odnosno ko­munikacijski sustav koji sadrži strukturu podataka za određenu vrstu transakcije, mehanizam ovjere transakcije i pravila za njezino izvođenje. Zahvat transakcijskih podataka u vjerodostojnom obliku traži integraciju spisovodstvenih funkcija s po­slovnim i komunikacijskim sustavima, što i te sustave čini dijelom spisovodstvenog sustava. Logično je pretpostaviti da će većina transakcijskih podataka u shemu me­tapodataka za upravljanje spisima biti uključena upućivanjem na zapis o transakciji koji je proizveo sustav koji je transakciju obavio. Identifikacija i označavanje konteksta dokumenata u shemama metapodataka, pored evidencije o transakcijama, sadrži i opisne podatke koji trebaju pomoći razumi­jevanju značenja dokumenta u kontekstu poslovne aktivnosti. Australski model je de­25 Jedan takav odnos predstavlja ono što nazivamo arhivskim fondom. U tradicionalnom australskom mo­delu organizacije i opisa spisa (series system) fond nije prikazan kao jedinica više razine, nego kao veza između serija i entiteta koji je odgovoran za njihov nastanak. Ovaj model metapodataka ide i korak da­lje te omogućuje definiranje proizvoljnog broja ovakvih veza na bilo kojoj razini organizacije spisa. Neki u ovome vide napuštanje koncepta arhivskog fonda, s čime se autori sheme ne slažu. Usp. Archivaria 48, o.e. str. 9. 26 Osim upućivanjem i povezivanjem entiteta, hijerarhijsko organiziranje se izvodi i kontrolom vrijedno­sti nekih atributa. 115

Next

/
Oldalképek
Tartalom