ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 84
A. Plathe, Uneskov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanih sukoba, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 77-90 ne, njene slabosti trebaju biti analizirane i moraju biti donesene odluke o smanjenju takvih slabosti ili njihovom uklanjanju. Snaga zgrade mora biti utvrđena i ispitana. Lokacija će imati važan utjecaj, budući da su najveće štete u oružanim sukobima uglavnom neizravane, prije nego usmjerene neposredno na arhive. Tip zgrade će utjecati na to koliko će struktura uspjeti odoljeti napadu ili slučajnom oštećenju. Glavna slabost u strukturi zgrade, utvrđena u studijama, bile su velike staklene površine, kako na prozorima, tako i na krovovima. Stropovi su druga slaba točka zgrade. Politika održavanja je čimbenik koji utječe na to kako će se zgrada suočiti s katastrofom. Slabo održavanje ili izostanak održavanja mogu voditi do lošeg funkcioniranja u strukturi ili službi. Preporučljivo je da planovi zgrade čine dio programa hitnih mjera. Oni trebaju prikazati raspored, izvore energije i gdje ih isključiti, kao i spremišta. Poglavlje 4 - Provjera gradiva Uz brigu oko provjera zgrade, provjera arhivskog gradiva je također nužan za program u slučaju katastrofa. Cilj je identificirati koje je gradivo pohranjeno, gdje je ono smješteno, te da lije opisano. Te informacije su potrebne kada se planira ili in situ zaštita ili evakuacija vitalnog gradiva. Poglavlje 5 - Provjera pohrane Usko povezano sa provjerom gradiva i provjera prakse pohrane će također pomoći u planiranju za slučaj katastrofa. Naravno, osnovno načelo zaštite je, ukoliko je to moguće, da svo arhivsko gradivo treba: - biti pohranjeno u odgovarajućim arhivskim kutijama - na odgovarajući način smješteno na policama Kutijama treba pridati posebno značenje u pripremama za slučaj katastrofa. Kao što je potrebno zaštititi sadržaj - on se može razmatrati kao posljednja linija obrane - kutije su također važne ukoliko se arhivsko gradivo mora seliti. Preporučljivo je da, minimalno, svo vitalno gradivo treba biti pohranjeno u arhivskim kutijama i smješteno na policama. Kutije trebaju biti takve vrste koja pruža dobru zaštitu, ali i koje su također lako prenosive. Prednost treba dati čeličnim policama zbog njihove otpornosti na vatru i druge vrste opasnosti. Drugi dio kontole pohrane je identificiranje gdje je vitalno gradivo smješteno, tako da ono može biti premješteno ukoliko je to nužno. To je najlakše učiniti izradom plana, koji može biti dio plana zgrade koji je spomenut ranije. Dodatne ili alter84