ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 82
A. Plathe, Uneskov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanih sukoba, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 77-90 - dati osoblju arhiva praktične upute o tome što je potrebno činiti u takvim slučajevima; - poticati arhiviste da poduzmu jednostavne radnje kao mjere opreza, koje će biti zaštita protiv drugih vrsta katastrofa. Struktura Vodič je podijeljen u osam poglavlja - pozadina (podaci o vašoj zemlji i arhivu) - definiranje vitalnog gradiva - provjera zgrade - provjera gradiva - provjera pohrane - procjena rizika - reakcija - politika u slučaju opasnosti. Svako poglavlje je podijeljeno u tri dijela: prvo, uvodni dio (u kojem se objašnjava o čemu govori to poglavlje), drugo, govori se o tome stoje potrebno učiniti i treće kontrolni popis pitanja. Na kraju se nalaze dva Dodatka, "Suradnja i koordinacija" i "Trening". Poglavlje 1 - Pozadina Ovo poglavlje je namjenjeno čitateljima izvan arhiva, koji nastoje razumjeti program hitnih mjera, npr. djelatniku u pismohrani. Ono treba uključivati osnovne informacije koje će pomoći takvim osobama da razumiju program. On bi trebao dati kratak prikaz arhiva: povijest, datum najstarijeg gradiva, količina gradiva, smještaj. Također, trebao bi pružiti detalje o okolini: temperaturi i vlažnosti i njihovim promjenama tijekom godine, itd. Poglavlje 2 - Definiranje vitalnog gradiva Svo arhivsko gradivo je, po definiciji, jedinstveno, nedjeljivo i određeno za trajnu zaštitu. Ipak, gubitak bilo kojeg dijela arhivskog gradiva kao rezultat oružanog sukoba ili drugih uzroka je tragedija za ustanovu, naciju, pa čak i svijet. Svo arhivsko gradivo zaslužuje maksimalnu moguću zaštitu. Ipak, u uvjetima opasnosti, kada su sredstva ograničena, a napori moraju biti fokusirani i ciljani, nemoguće je zaštiti ili sačuvati sve, te je potrebno donijeti teške odluke. Upravo iz tog razloga imperativ je se prije svega ozbiljno razmotri definiranje osnovne jezgre najvrijednijeg gradiva, koje će imati prioritet prilikom zaštite, 82
