ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 61
A. Vanrie, Uređivačka politika časopisa Archivum i njegov utjecaj na arhivsku zajednicu, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 55-65 uspoređuju ono što se može usporediti. Mislim da bi bila ozbiljna pogreška kada bi raspravljali u tom smjeru. Već je 1982. Michel Duchein istaknuo generalnu standardizaciju zakonodavstva na polju načela. Ja vjerujem da su naši osnovni problemi, kao što će i dalje ostati, isti. Mi svi imamo financijskih problema, problema opremanja i vrednovanja; vrlo često rješavamo te probleme empirijskim rješenjima zbog nedostatka vremena ili osoblja ili zbog političkih moćnika koji su pod stresom zbog hitnih socijalnih problema, pa guraju arhive u drugi plan. Možemo li reći kako bi bilo nemoguće da se nađemo u situaciji kao naši kolege iz Bosne ili da budemo obvezani koristiti konzervatorske tehnike kao naše kolege iz Vijetnama? Veze između arhiva i javne administracije određuju posvuda slične brige. Na ovom području ne vidim da su rješenja pronađena u industrijski razvijenim državama mnogo naprednija od onih u zemljama u razvoju. Na posljetku, svi mi možemo nešto naučiti jedni od drugih, a istraživanja od svjetskog značaja vrlo su korisna: pokazuju nam kako nije uvijek imperativ koristiti istu naprednu tehnologiju i daje ponekad vrlo dobra stvar naći izlaz u mašti i zdravom razumu. Prema mom mišljenju originalnost izdavačke politike ARCHIVUMA tijekom ovih pedeset godina leži upravo u rješavanju naših strukovnih problema mješavinom znanstvene točnosti - zasnovanoj na teoretskom znanju i praktičnom iskustvu i na poštovanju za sve one koji su ih, suočeni s tim istim pitanjima, tretirali s točke gledišta posve različitog od našeg. Također je sjajna stvar objaviti rezultate na pet jezika, u dostupnoj formi. Izvršni odbor ICA-e upravo je odlučio sjediniti ARCHIVUM i Janus ujedan časopis koji bi izlazio tromjesečno od 2001. na dalje, pod imenom ARCHIVUM. Četiri od pet originalnih jezika će ostati; talijanski će biti zamijenjen ruskim. Ovaj novi časopis trebao bi izdavati priloge o arhivskoj znanosti, čuvanju i arhivskim istraživanjima. ARCHIVUM više neće objavljivati zaključke međunarodnih kongresa, ali će objavljivati zaključke CITR-e. Prema zamisli novog glavnog tajnika ICA-e, Joana van Albade, oca ovih reformi, ni direktoriji, ni zakonodavstvo više neće naći mjesta u ARCHIVUMU. To su bitne promjene, ali mislim da će izdavački tim novog časopisa nastaviti s izdavačkom politikom sličnom onoj vođenoj do sada. Urednici Izdavačka politika časopisa određena je od ICA-e, ali je također velikim dijelom i stvar uredništva. Uredništvo ARCHIVUMA bilo je do 1985. materijalno vezano uz Nacionalni arhiv u Parizu; takav je bio slučaj i s tajništvom ICA-e. Prvi glavni urednik Andre Artonne obavljao je dužnost samo dvije godine. Naslijedio gaje Pierre Marot, koji je postao ravnatelj "École des Chartes" 1955. i vodio časopis do 1968. uz pomoć Roberta-Henrija Bautiera, također predavača na istoj "École". Charles Kecskeme'ti postao je pomoćnikom tajnika uredništva 1962. Njih je potpomagalo 61
