ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 318
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 izobrazbu u državne arhive, gdje oni usvajaju praktična znanja o uređenju arhiva te o izradi obavijesnih pomagala na tradicionalan način, ali se ujedno upoznaju i sa suvremenim informacijskim tehnologijama. J. Riegler kao zaključak naglašava praktičnost i ekonomičnost takve suradnje. Kao predstavnik Hrvatskog državnog arhiva, na konferenciji je sudjelovao Martin Modrušan s člankom Upotreba računala u traženju podataka iz inventarne knjige mikroteke (The use of computer in information retrievalfrom the inventory of microforms). Uglavnom upozorava na činjenicu kako je upotreba računala u arhivskim obavijesnim pomagalima neophodna, a da je potreba za informacijama sve veća, što iziskuje od arhivista dobru bazu podataka. Predstavnik Mađarskog nacionalnog arhiva György Räcz u svom članku Baza podataka za dokumente prije 1526. u Mađarskom nacionalnom arhivu (A data base to the pre-1526 documents kept in the Hungarian National Archives), opisuje bazu podataka koja se počela stvarati još 1983. godine, a danas predstavlja najvredniju bazu podataka u Mađarskom državnom arhivu. S upisom 320.000 dokumenta, ova baza podataka predstavlja i veliku internacionalnu vrijednost. Baza podataka sadrži dokumente od vremena nakon Mohačke bitke 1526. godine, pa do 19. stoljeća te time predstavlja izuzetno vrijedne izvore za mađarsku povijest, kao i za povijest Hrvatske i okolnih zemalja. Ti dokumenti nemaju samo značaj za povjesničare, već i za lingviste, arheologe, kao i povjesničare umjetnosti. G. Racz navodi teškoće pri obradi tako vrijednih dokumenata i njihovog popisivanja u bazu podataka, no istovremeno ukazuje na vrijednost takvog pothvata, koji bi trebalo provesti i u ostalim zemljama karpatskog bazena radi lakše dostupnosti i pregleda. Na kraju, nakon pregleda novije arhivističke literature, slijede različiti izvještaji sa stručnih skupova, kao i vijesti s područja arhivske tehnike. Kao zaključak mogla bi se naglasiti potreba za časopisima ovakvog karaktera, koji prate suvremena kretanja u arhivistici te donose mnoštvo praktičnih primjera i iskustva evropskih arhiva. Praktična iskustva na području automatizacije, koja je danas jedno od najaktualnijih pitanja u arhivistici, zacijelo daju dobar prilog za mnoge, a svakako i za arhive u Hrvatskoj. Ana Holjevac Tuković The Danish National Archives issue new regulations on electronic filing, INSAR, br. 8, ljeto 2000, str. 3 i 7 INSAR (Information Summary on Archives), časopis Europske unije namijenjen razmjeni arhivskih informacija zemalja članica i institucija Europske unije, u posljednjem broju donosi članak Kirstena Villadsena Kristmara, voditelja sekcije za IT arhive 318
