ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 300
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 čak i ulogu direktnih stvaratelja i time pridonoseći povijesnom falsifikatu. Tako autor upozorava na etičku obvezu arhivista da upućuju na kontekst nastanka dokumenta, i to od onog najšireg, političkog ili društvenog, do uže administrativnog, da upozore na povijest fonda, te da upućuju na vlastitu politiku memorije - institucionalni, zakonski, strateški i proceduralni okvir svojega rada. Svojim člankom Applying Mintzberg's Theories on Organizational Configuration to Archival Appraisal (Primjenjujući Mintzbergovu teoriju organizacijske konfiguracije na arhivsko vrednovanje, str. 32-85), Victoria Lemieux nastoji zbližiti teoriju funkcionalnog makrovrednovanja i teoriju organizacije Henryja Mintzberga. Naime, ona iznosi mišljenje da njegova teorija organizacije može pridonijeti makrovrednovanju, jer omogućuje bolje razumijevanje konteksta nastanka dokumenata, tj. identifikaciju i hijerarhijsku poziciju pojedinih organizacijskih jedinica kao stvaratelja i čuvara pojedinih vrsta gradiva. Stoga su prikazane bitne sastavnice Mintzbergove teorije organizacija i osnovni tipovi organizacija s različitim prisustvom i naglašenošću pojedinih elemenata. Teorija omogućuje da se otkloni analiza cjeline organizacijskih funkcija, jer upućuje na ključne funkcije kao mjesta nastanka arhivski zanimljivog gradiva. Kao svojevrsna eksperimentalna provjera teorije poslužile su 2 studije vrednovanja, koje s Mintzbergovom teorijom nisu povezane - studija Helen Wila Samuels rađena na arhivskom gradivu fakulteta i sveučilišta i studija komunikacijskih sustava triju tipičnih američkih struktura u izvedbi JoAnne Yates, koje su pokazale svojim rezultatima visoku razinu podudarnosti s Mintzberovom tipologijom organizacija. Autorica smatra, da iako se Mintzbergovi tipovi organizacija u praksi rijetko nalaze u čistom obliku, ta teorija otvara nove mogućnosti u metodologiji funkcionalnog makrovrednovanja, jer može pružiti dragocjene obavijesti arhivistima i ubrzati čitav postupak. U članku Les questions de recherche comme matériau d'études des usagers en vue du traitement des archives (Korisnički upiti kao studijski materijal za obradu arhivskog gradiva, str. 86-102), Luise Gagnon-Arguin, krenuvši od pretpostavke da korisnička pitanja mogu bitno pomoći kvaliteti obrade arhivskog gradiva, upućuje na teoriju i metodologiju tzv. sense-makinga, američke profesorice komunikacija Brende Dervin. Po tome modelu upućuje na smjer mogućih istraživanja - orijentiranih prije svega na pitanja u kojima korisnici traže dodatnu pomoć arhivista - smatrajući da tako dobiveni rezultati mogu ukazati na teme, a time i fondove, u kojima je potreban arhivistički opis na nižim razinama. Laura Millar u članku Discharging our Debt: The Evolution of the Total Archives Concept in English Canada (Ispunjavajući naš dug: Razvoj koncepta potpunih arhiva u engleskoj Kanadi, str. 103-146), prikazavši povijest arhivske službe Kanade, ističe dugotrajnu prisutnost ideje totalnih ili potpunih arhiva u Kanadi, jer se već od polovice 19. st. uvriježila praksa da javni arhivi prikupljaju gradivo različitog 300
