ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 258
Izvješća, Arh. vjesn, god. 43 (2000), str. 235-279 19. SAVJETOVANJE SLOVENSKOG ARHIVIST1ČKOG DRUŠTVA Bovec, 4. do 6. listopada 2000. Početkom listopada 2000. u Bovcu je, u lijepom okruženju Julijskih Alpa i doline Soče, održano 19. savjetovanje Slovenskog arhivističkog društva. Savjetovanju su pribivali i ravnatelj Tršćanskoga državnog arhiva te kolege iz Bosne i Hercegovine, iz Bihaća. Osim radnoga dijela, domaćini su organizirali izletu Cividale, razgledanje grada i izložbe o akvilejskim patrijarsima. Središnjom temom savjetovanja bilo je arhivsko gradivo u nearhivskim kulturnim ustanovama, odnosno problem razgraničenja arhivskoga gradiva između arhiva te (poglavito) knjižnica i muzeja. Ukupno 11 izlaganja ovoga tematskog bloka odnosilo se na tridesetak nearhivskih ustanova koje čuvaju veće ili manje količine arhivskoga gradiva (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani, Sveučilište u Ljubljani, Sveučilišna knjižnica u Mariboru, Središnja knjižnica u Celju i dr.). Kvaliteta izlaganja bila je raznolika: od potankoga nabrajanja svake isprave u nekom muzeju i njezina regesta, do izvrsnih priloga problematici razgraničenja arhivskoga gradiva između arhiva i nearhivskih ustanova (primjerice izlaganje Vladimira Zumera). Stoga valja istaknuti neka izlaganja i u najkraćim crtama pokušati naznačiti njihov glavni prinos. Azem Kožar iz Povijesnog arhiva u Tuzli, u svojem se izlaganju bavio kulturnim i znanstvenim institucijama u Bosni i Hercegovini koje su imale ulogu arhiva do njihova utemeljenja nakon II. svjetskog rata. Ukazao je na primjere "Vilajetskog arhiva" i gradiva o radničkom pokretu u Institutu za povijest Bosne i Hercegovine, pokušavajući ilustrirati posljedice političkoga patronata nad kulturom i znanošću te nestručnu obradu gradiva u nearhivskim ustanovama. Prema njemu, takvo je stanje (poglavito zbog nedovoljne i nestručne materijalne zaštite) u razdoblju 1992-95. imalo pogubne posljedice. Zdenka Semlič Rajh iz Pokrajinskog arhiva u Mariboru referirala je o mariborskim kulturnim ustanovama i njihovome arhivskom gradivu, poglavito o onome u Sveučilišnoj knjižnici u Mariboru i njezinom odjeljku za "domoznansko" gradivo. Istaknula je preširoko postavljene definicije arhivskoga i knjižničnoga gradiva, koje se međusobno preklapaju i tako otežavaju problem razgraničenja. Tatjana Dekleva sa Sveučilišta u Ljubljani, izlagala je o arhivskome gradivu Sveučilišta. Od kraja 1960-ih ondje se počelo razmišljati o uređenju arhiva Sveučilišta, a 1968. je otvoreno radno mjesto arhivista-kustosa. S Arhivom Republike Slovenije odnosi su uređeni 1985. potpisivanjem ugovora kojim Arhiv prepušta gradivo Sveučilišnom arhivu. Potonji je smješten u središnjemu sveučilišnom sklopu na cea 160 m 2 ; ima oko 540 dužnih metara gradiva raspoređenog u 10 fondova. Referat Branka Goropevšeka iz Središnje knjižnice u Celju, bavio se "domoznanstvom" i "domoznanskim" zbirkama u slovenskim knjižnicama. Riječ je o prikupljanju, obradi i čuvanju knjižničnoga gradiva i informacija na području koje 258
