ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 255

Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 ACCESS TO INFORMATION, ACCESS TO ARCHIVES Budimpešta, 10. do 21. srpnja 2000. U Budimpešti je u organizaciji Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University - CEU) i Arhiva Otvorenog društva (Open Society Archives OSA) od 10. do 21. srpnja održan dvotjedni seminar pod nazivom Access to Information, Access to Archives. Pohađalo ga je 28 učesnika različitih struka: pravnici, povjesničari, arhivisti, novinari, političari, borci za ljudska prava - članovi nevladinih organizacija iz Rusije, Litve, Latvije, Estonije, Gruzije, Armenije, Bjelorusije, Ukrajine, Bugarske, Mongolije, Kazahstana, Poljske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske. Voditelj seminara bio je informatolog dr. Iva'n Sze'kely, stručnjak multidisciplinarnog područja zaštite podataka i slobode informacija, koji je obnašao dužnost Glavnog savjetnika Mađarske parlamentarne komisije za zaštitu podataka i slobodu informiranja, a trenutno je savjetnik OSA. Ostali su predavači bili: dr. Herbert Burkert stručnjak na području pravnih i socijalnih aspekata novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, predavač na Sveučilištu St. Gallen i član Stručne grupe Vijeća Europe Info 2000, Claes Gränström predsjednik Komiteta Međunarodnog arhivskog vijeća (MAV-a) za arhivska pravna pitanja, dr. Charles Kecskeme'ti, povjesničar i arhivist, dugogodišnji član MAV-a i predstavnik arhivske zajednice u projektima Vijeća Europe, Boris Pustintsev, poznati ruski političar i borac za ljudska prava, predsjednik nevladine humanitarne organizacije "Citizens' Watch", dr. Gergana Jouleva, osnivač i predsjednica "Accesss to Information Program", nevladine organizacije kojoj je glavni cilj promicanje prava na informaciju u Bugarskoj i gost predavač povjesničar Laszlo Karsai, koji se bavi proučavanjem totalitarnih režima 20. st. Seminar je, kao stoje razvidno iz njegova naziva, posvećen problemima dostupnosti informacija, kako u arhivima tako i u upravnim tijelima državne vlasti (vladi, ministarstvima, uredima, državnim agencijama i dr.). Kako se dostupnost odnosno pristup javnim dokumentima i informacijama od interesa javnosti smatra osnovnim preduvjetom demokratskog društva, tako se očuvanje tih dokumenata i njihova dostupnost istraživačima doživljava kao temeljno sredstvo za otvaranje prošlosti (kako dalje, tako i bliže) i također jednim od važnih uvjeta demokracije. Arhivi imaju presudnu ulogu u ispunjenju tih uvjeta, a način na koji ispunjavaju tu osnovnu informativnu funkciju u velikoj mjeri ovisi o obrazovanosti i stavu arhivske zajednice. Cilj seminara bio je ponuditi članovima arhivske struke, ali i istraživačima, povjesničarima te onima koji rade u javnoj upravi, podrobniji uvid u vodeće principe i postojeće primjere zapadnih i novih demokratskih država. 255