ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 256
Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 Prvi blok tema bio je posvećen teoriji odnosno zakonodavstvu, pri čemu je dat naglasak na pregled osnovnih principa i modela dostupnosti informacija, primjere slobode informacija, tajnosti, privatnosti i arhivskog zakonodavstva te evaluaciju prava na informaciju od javnog interesa (u interesu javnosti). Unutar toga održana su sljedeća predavanja: Osnovni modeli otvorenosti i tajnosti, Razvojni model dostupnosti javnih informacija, Osnovna ograničenja dostupnosti, Uvod u povijest slobode informacija, Oruđa za slobodu informacija, Privatnost kao ograničenje dostupnosti te okrugli stol Sadašnjost i budućnost dostupnosti. Potaknuta je i diskusija o stanju dostupnosti u različitim zemljama i ulozi međunarodnih organizacija u nekim zemljama, a predstavnici različitih zemalja održali su prezentacije u kojima su opisali stanje u svojoj zemlji: odgovarajuće zakonodavstvo i praksu. U sklopu tih prezentacija raspravljalo se i o specijalnim pravnim problemima: odnosu između podataka i dokumenata, ustavnim i drugim ograničenjima dostupnosti (državna i službena tajna, privatnost pojedinca i informacijsko samoodređenje). Održana su predavanja: Problemi dostupnosti u Rusiji, Problemi dostupnosti u Bugarskoj, Švedski model otvorenosti, Mađarski model, koja su poslužila kao okvir za raspravu o nekim pitanjima iz arhivske prakse - periodu zaštite, ograničenju dostupnosti, depozitima, inspekcijama, pregledima, kopiranju i objavljivanju dokumenata, sličnostima i razlikama između javnih i privatnih arhiva, pravilima korištenja, troškovima, referentnoj službi, obavijesnim pomagalima te korištenju digitalne tehnologije i meta-informacija o arhivima. Iduća skupina tema bila je posvećena analizi utjecaja promjene političkih sustava u zemljama regije, u sklopu kojih se raspravljalo o temama poput masovne deklasifikacije, reklasifikacije, privatizacije te otvaranja dosjea bivših represivnih režima (uključujući tajne službe). Predavanja Učinci promjene sustava i "Citizens Watch": Svakodnevna borba protiv vladina monopola nad informacijama, poslužila su kao uvod u iscrpne diskusije. Posebno zanimanje sudionika, poglavito onih iz zemalja nastalih od bivših sovjetskih republika, iskazano je za arhive KGB-a, o kojima je iz prve ruke govorio Boris Pustinsev. On je o iznio svoja osobna iskustva iz Arhiva KGB-a, otvorenih početkom 90-ih, u kojima je tražio podatke o svojem vlastitom suđenju, a i više prisutnih povjesničara iz različitih zemalja iznijelo je svoja osobna iskustva u traženju dokumenata KGB-a.. Završni dio seminara bio je posvećen moralnim i etičkim aspektima povijesti 20. st. Dr. Kecskemeti toj je problematici posvetio dva izvanredna predavanja: Tajne i Suočiti se ili zaboraviti, u kojima je ne samo opisao povijesni razvoj tajnih arhiva odnosno tradiciju čuvanja tajnih dokumenata u arhivima, nego je na primjerima Njemačke, Rusije i drugih europskih zemalja iznio konkretne primjere moralnih i etičkih dvojbi s kojima se susreću istraživači i arhivisti. Poseban naglasak stavio je na dokumente totalitarnih režima 20. st., odnosno prijeporna pitanja iz bliže prošlo256
