ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 246
Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 organizacijom, a u svrhu ostvarenja stalnih poboljšanja u svakom aspektu rada organizacije i time zadovoljenja očekivanja korisnika. Izgrađen je na tri temeljna koncepta, a to su pomagala, tehnika i obuka. Pomagala su sredstva koja identificiraju i poboljšavaju kvalitetu; tehnika su načini korištenja tih sredstava, a obuka je proces instrukcija koji povećava sposobnost radnika da razumiju i koriste pomagala i tehniku. Iako postoji tradicionalna nesklonost arhivista korištenju termina i koncepata povezanih s poslovanjem i tržištem, predavač je naglasio da bi upravo primjenom spomenutog programa arhivi krenuli ne samo u smjeru boljeg poslovanja, već i promjene u smislu dosadašnjeg zanemarivanja potreba korisnika. Na trećoj se paralelnoj sjednici Bruno Galland, arhivist Arhivske uprave Francuske, u svom izlaganju (Arhivistička terminologija: pomoć ili prepreke u međunarodnoj razmjeni) osvrnuo na ključna pitanja vezana uz arhivističku terminologiju koja se danas koristi, kao i perspektive njenog razvoja. Nakon kratkog pregleda razvoja arhivističke terminologije u 20. stoljeću, od objavljivanja Leksikona arhivističke terminologije 1964. godine, do Rječnika arhivističke terminologije 1988, Galland je istaknuo kako je posljednjih godina ponovno započela rasprava u svezi s arhivističkom terminologijom ili točnije njenim usklađivanjem, stoje doveo u vezu, među ostalim, i s nastojanjima za jasnijom i bržom razmjenom informacija na međunarodnoj razini. U prilog aktualnosti teme govore i rasprave o opisu arhivskoga gradiva odnosno rad na izradi norme za opis. Revizija norme ISAD(G) pokazala je da jedna od osnovnih teškoća u razumijevanju norme leži u činjenici, da određeni nazivi prilikom korištenja u pojedinim zemljama imaju vrlo neprecizno značenje. Iz tog je razloga terminološka rasprava činila važan segment rada Povjerenstva za norme opisa MAV-a. Izrada stručnih normi, svakako se pokazala kao odlična prilika za analizu preciznosti i usklađenosti arhivističke terminologije. Govoreći o smjernicama razvoja i mogućim rješenjima pitanja usklađivanja arhivističke terminologije, Galland je istaknuo kako je od velike važnosti da arhivisti imaju nadzor i aktivnu ulogu u raspravama o terminologiji, naročito s obzirom na nacionalne i međunarodne organizacije za utvrđivanje normi. Osim toga, važno je usvojiti realističniji pristup tom problemu, odnosno suzdržavati se od nastojanja da se ovo pitanje riješi u svim područjima arhivske službe odjednom. Kao najbolji pristup, on predlaže da se od svakog Odbora MAV-a specijaliziranog za određena područja arhivske struke, zatraži da razmotri terminologiju specifičnu za njegovo područje, te da se na temelju toga izradi novo izdanje Rječnika arhivističke terminologije, za kojeg predlaže da bude strukturiran po temama ili funkcijama, a ne strogo abecedno. O značenju standardizacije u arhivima, ne samo u onom dijelu koji se odnosi na terminologiju, govorio je Lajos Kormendy, arhivist Nacionalnog arhiva Mađarske (Standardizacija kao profesionalno sredstvo u kontekstu nacionalnih i regionalnih 246
