ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 247
Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 tradicija). Standardizacija u arhivima svakako ima višestruke prednosti: od mogućnosti stvaranja sveobuhvatnog sustava pretraživanja, korištenje tog sustava, koji je izrađen na način da svaki korisnik razumije značenje sadržaja na istovjetan način, te približavanje različitih arhivističkih teorija i praksi. Međutim, standardizacija informacija o arhivskom gradivu ili o arhivima, prilično je težak zadatak. Gradivo nastalo radom različitih stvaratelja ima različitu i složenu strukturu, budući se ne sastoji samo od sadržaja nego i od konteksta. Ono mora ocrtavati strukturu, rad stvaratelja, kao i prikazati odnose između različitih organizacijskih jedinica, djelatnosti i dr. Da bi se izgradio uporabljiv sustav pohrane i pretraživanja takvih informacija, one moraju biti standardizirane, a kontekst treba biti strukturiran na odgovarajući način. Informacije o arhivskom gradivu sadržane su u samom gradivu ijedna od najvažnijih dužnosti arhivista je da otkriju te informacije. Najbolji način za to je da se one opišu. Opis, koji je izrađen u skladu s preciznom politikom obrade, efikasno je sredstvo za standardizaciju. Predavač je iznio i kratki pregled razvoja normi ISAD(G) i ISAAR(CPF), naglašavajući daje njihova naročita vrijednost u tome što su zasnovani na načelu provenijencije, te što po njihovim načelima kontekst ima važnu ulogu u opisu. Teme agora održavanih svakodnevno u posijepodnevnom programu, bile su posvećene širokom spektru problema s kojima se susreće arhivska služba u svijetu. Na prvoj je agori Maria Madalena Garcia iz Portugala održala predavanje o Arhivima u političkim tranzicijama. Govoreći o važnosti zaštite arhivskog gradiva u važnim političkim previranjima, M. Garcia je, između ostalog, spomenula značenje koncepta zajedničke arhivske baštine i njene ponovne izgradnje u svrhu očuvanja "cjelovitog pamćenja". Kratak prikaz razvoja arhivske službe u Latinskoj Americi, kao i neke buduće perspektive tog razvoja iznio je Milagros Contreras, ravnatelj Državnog arhiva Meride iz Venezuele. Ovom je prilikom predstavljen i projekt pokrenut u suradnji sa Svjetskom bankom. Projekt je za cilj imao utvrditi stanje arhivske službe u Latinskoj Americi i najvećim problemima s kojima se ona susreće. Podaci su prikupljani putem Upitnika, a odgovorima je pokriveno oko 45% ukupne arhivske službe na tom području. Kao najvažniji problemi pokazali su se: nedostatak prostora i financijskih sredstava, teškoće oko primjene informacijske tehnologije u arhivima, problem nadzora i preuzimanja privatnog arhivskog gradiva, te diseminacija javnog i privatnog arhivskog gradiva. O temi, koja je već niz godina jedna od vodećih u arhivističkim raspravama, zaštite arhivskog gradiva od prirodnih katastrofa, govorila je Mariana Kolyva, profesor arhivistike na Sveučilištu Cofru, Grčka. Istaknula je kako je uz mikrofilmiranje, a danas sve više i digitalizaciju, kao jednom od važnih aspekata zaštite, potreb247
