ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 44
J. Ivanović, Arhivska neovisnost - Anketa o položaju arhiva u europskim zemljama, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 43-52 drugih oblika zabilježenih informacija i daju im posebnu vrijednost kao sredstvima komunikacije i izvoru za istraživanje. Gubitak nepristranosti može biti ekvivalent gubitku povjerenja u pouzdanost spisa te uslijed toga i pouzdanosti samih spisa. Stoga je nužno zaštititi ove nematerijalne osobine spisa, a ne samo fizički oblik i informacije koje spis sadrži. Iz ove pretpostavke proizlazi koncept arhiva kao ustanove koja je nadležna za zaštitu spisa. Arhivi se čuvaju u društvenom, jednako kao i fizičkom okolišu i to je ono što ih čini kompleksnima, te određuje ulogu i mjesto arhivskih ustanova u društvu. Arhivi su, također, često definirani kao ustanove u demokratskom društvu koje trebaju osigurati odgovornost i transparentnost u javnoj administraciji. U ovoj su ulozi oni čvrsto povezani s upravom kojoj služe, a u isto vrijeme stoje u opreci s nekim težnjama unutar uprave, gdje se transparentnost ponekad smatra neprikladnom. Dok su druge institucije koje omogućuju demokratski nadzor obično upravno odijeljene od objekta nadzora, arhivi imaju dvostruku funkciju po kojoj su i u službi i kontroliraju javnu administraciju, i obično su smješteni unutar nje. Uslijed toga je javni i upravni položaj arhivskih ustanova od velike važnosti za njihovu sposobnost da učinkovito obavljaju svoje funkcije, premda je to samo dio ovog složenog problema. Upitnik ne daje svobuhvatnu sliku uloge arhiva u društvu, budući da se bavi samo pitanjem "nezavisnosti", to jest, izvorom zakonske vlasti i autoriteta u nadzoru procesa koji utječu na arhivske ustanove, a koji su formalno definirani u pravnim tekstovima i drugim propisima. Svrha upitnika nije u istraživanju kako je ova moć upotrijebljena u svakodnevnim situacijama ili da li su arhivi u obavljanju svojih funkcija suočeni s drugim, više tehničkim i organizacijskim zaprekama. Također se ne bavi veoma važnim pitanjem nadzora nad arhivima i kvalitetom njihovih usluga, koje čak može biti važnije od pravnih propisa. U svakom slučaju, neki osnovni pojmovi, uključujući arhivsku neovisnost, autonomiju i odgovornost, mogu biti i jesu tumačeni različito, budući da su više vrijednosni stavovi nego mjerljivi fenomeni. Utjecaj pravnog sustava kao cjeline, administrativne kulture i tradicije, te političkih okolnosti u pojedinim zemljama - unatoč velikoj važnosti za predmet ovog upitnika - nisu uključene, premda zaslužuju posebnu pažnju i opsežan tretman. Uz ova ograničenja, predmet ovog upitnika je bilo: • istražiti da li arhivske ustanove obavljaju sve osnovne arhivske funkcije, tj. da li neke od njih obavljaju, djelomično ili u potpunosti, 'nearhivske 1 ustanove koje nisu u okviru arhivske službe, • istražiti koje funkcije dijele arhivske i nearhivske institucije i kako su te odgovornosti podijeljene, • ispitati centralizaciju državnog arhivskog sustava, 44
