ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 45
J. Ivanović, Arhivska neovisnost - Anketa o položaju arhiva u europskim zemljama, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 43-52 • istražiti mogućnost arhivskih ustanova da kontroliraju neke aspekte uredskog poslovanja (najvažniji su vrednovanje i izlučivanje) prije nego što se gradivo preda arhivima, • istražiti što arhivi mogu učiniti za korisnike kad postoje upravne ili pravne zapreke za korištenje spisa. Prva se grupa pitanja odnosi na opseg nadležnosti središnje arhivske uprave i njezin položaj u odnosu na ministarstvo ili vladino tijelo koje je odgovorno za arhive, kako bi se ustanovilo da li postoji tendencija da najviše arhivsko tijelo bude unutar ili pak izvan arhivske mreže i koliki je opseg centralizacije. Budući da funkcije koje obavlja središnja arhivska uprava nisu jasno definirane, a svaka je definicija otežana ili neprimjenjiva zbog različitih uređenja u različitim zemljama, bilo je ostavljeno institucijama koje su anketirane da primijene vlastita mjerila. Druga se grupa bavi pitanjem financiranja arhiva, tj. tko odlučuje o proračunu arhivskih ustanova i tko je odgovoran za upravljanje tim proračunom. Autonomijom u zapošljavanju osoblja, uključujući i onoga na najvišim položajima, bavi se treća grupa pitanja. Ovo se u osnovi odnosi na imenovanje ravnatelja središnje arhivske uprave i na osoblje arhiva lokalne samouprave. Drugi dijelovi upitnika istražuju stupanj nadzora nad tekućim spisima i nadležnosti arhiva kod zaštite spisa od protuzakonitog uništenja. Dostupnost klasificiranih spisa koji se čuvaju u arhivu uzeta je kao pokazatelj uloge arhiva u osiguranju dostupnosti gradiva, budući da postoji značajan sukob interesa između arhiva i uprave. Pitanje međunarodne suradnje otkriva važnost koju ona ima za državnu arhivsku službu, posebno u slučajevima arhivskih sporova. Cetrdesetpet institucija iz skoro svih europskih zemalja odgovorilo je na upitnik. Kao što je spomenuto ranije, nedostatak formalnih definicija nekih temeljnih pojmova i različita organizacija arhivskih službi ograničavaju pouzdanost kvantitativne analize, tako da prikupljeni podaci trebaju biti interpretirani stohastički. Usprkos ovom ograničenju, moguće je utvrditi neke tendencije i međuovisnosti. 1. Funkcije središnje arhivske uprave Funkcije središnje arhivske uprave aktivnosti su koje su unutar i izvan arhivske mreže, a odnose se na utvrđivanje i provođenje arhivske politike i na nadzor arhivskog sustava. Mogu biti povjerene arhivskim institucijama, vladinu tijelu ili, stoje uobičajeno, dvjema ili većem broju ustanova. Funkcije su obično podijeljene tako da ustanove, odnosno upravna tijela dijele odgovornost za istu funkciju. Arhivska politika, financiranje i tekući spisi su područja gdje arhivska ustanova obično može donositi odluke za koje nije nužno posebno odobrenje nekog vladinog tijela, koje 45
