ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 26
M. Lučić, Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga vjesnika, Arh. vjcsn., god. 42(1999), str. 17-28 sljedećega priloga. Povremeno i zgodimice (npr. po jedan prikaz u čitavome desetljeću), 1980-ih se ipak ustaljuje dvadesetak stranih časopisa koji će se u posljednjem desetljeću nešto sustavnije, češće samo pratiti i prikazivati, negoli recenzirati. 57 U razmjeru, primjerice, s brojem stranih časopisa koje je knjižnica HDA primala u zamjenu za Vjesnik još daleke 1966, 58 domet se ove rubrike čini skromnim. Danas, ipak, udio stručne arhivističke literature prikazane na stranicama časopisa već daleko nadmašuje broj prikazanih historiografskih jedinica, dok je 1980-ih bilo obrnuto. 3. Zaključak: Opći dojam i pokoja dvojba za budućnost Daje Vjesnik postupno, sada već nesumnjivo, poprimio značajke arhivističkoga časopisa i dobro odredio prostorni omjer za pojedine priloge, govore dijelom i brojke: od ukupno 329 rasprava i članaka objavljenih od 1958. do 1998, 38 (samo 12%) može ih se okarakterizirati povijesnima. U takvu kvantitativnomu pokazatelju, međutim, iznimnu ulogu odigralo je poglavito posljednje desetljeće. Primjedbe povjesničara da im današnji časopis nije od velike koristi, razumjeti je stoga kao smjernice pravoga puta. Iz dosad izloženoga jasno je da arhivistika ni kao znanstvena, niti kao točno profesionalno određena disciplina u sadržaju Vjesnika do 1945. nije našla svoje mjesto. Razlogom tome zacijelo nije bio nedostatak teoretskih ili praktičnih problema ondašnje arhivske službe ili nebriga za njihovo rješavanje. 59 Uzrok nepostojanju razrađene koncepcije arhivističkoga časopisa u to doba ne može se tražiti niti u stavu društva prema arhivistici kao struci. Ne može se, naime, ni danas reći daje ona u našoj sredini potpuno afirmirana, niti da se na nju ponekad ne gleda "s visoka", kao na nešto drugorazredno, najčešće pak s nerazumijevanjem. Ipak, Arhivski vjesnik danas i onda bitno su drugačiji. Radilo se zacijelo i o nesvjesnome neprihvaćanju posebnosti i samostalnosti struke iz redova samih "arkivara", malobrojnih i stručno neškolovanih. Iako su, dakle, već spomenutim naporima nekolicine, u tom razdoblju postavljeni temelji arhivske službe u Hrvatskoj, uloga časopisa u razvitku arhivistike ostala je prilično ograničenom. 56 Primjerice, The American Archivist nije prikazan od 1969. do 1985, a Archivalische Zeitschrift od 1960. do 1988, kada je prikazan tek broj iz 1980! 57 La Gazette des Archives, Archivalische Zeitschrift, Janus, Archives, Arhivi, Mitteilungen des Österreichischen Staatsarchivs, Archivmiteilungen, Der Archivar, Rassegna degli Archivi di Stato i drugi. 58 "Pregled stranih časopisa koji se primaju u zamjenu za Arhivski vjesnik", 9(1966), str. 335-336. Od ukupno 66 časopisa dvadesetak ih je bilo arhivističkih. 59 Bojničić, Laszowski i Nagy više su puta izradili prijedloge novoga arhivskoga zakona, zauzimali se za posebnu arhivsku školu koja bi osposobljavala buduće arhiviste, svraćali pozornost na pismohrane i njihovo značenje, pokrenuli osnivanje "arhivalnoga vijeća ili povjerenstva", radili na povratu arhivskoga gradiva iz Mađarske, Austrije i Italije nakon 1. svjetskog rata. 26
