ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 11
M. Pandžić, Povodom 100. obljetnice izlaženja Viestnika Kr. hrv. slav. dalm. zemaljskog arkiva (1899-1999), Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 9-15 Iste godine kada je imenovan ravnateljem (1892), I. Bojničić ovim riječima slika vanjski izgled prostorija zemaljskog kr. arkiva na Markovu trgu: "Ravnateljstvo Kr. ovoga zemaljskoga arkiva prisiljeno je i opet obratiti se na Visoku Vladu poradi potreba Kr. ovog arkiva. Već same prostorije ne odgovaraju svrsi arkiva... kako bi se dolikovalo mjestu gdje se čuvaju pismeni spomenici slavnih vjekova... privilegija Kraljevine Hrvatske... i slavnih obitelji naše domovine. Svaki stranac čim stupi u hodnik arkiva čudi se i snebiva s utiska, što ga u njem čine prostorije arkiva - kad vidi, da na hodniku koji je vlažan raste mašina (mahovina?), a stupivši u pisarnu arkiva vidi otrcane zidove, trul pod, nekoliko starih pobliedjenih slika, prozore bez zastora i bez vanjskih krila... To je vjeran opis, kako siromačko izgleda naš zemaljski arkiv - prem bi morao odavna već biti uredjen po modernih zahtjevih, kako to zahtjeva znanost i današnja svrha arkiva." 3 Ipak, tada i u takvim uvjetima, Ivan Bojničić i njegov pristav, već tada zaslužni Emil Laszowski, pokreću i novi časopis - Viestnik Zemaljskog arkiva. U svojem dopisu "Visokom Predsjedničtvu kr. hrv. slav. dalma. zem. vlade" od 4. listopada 1898, Ivan pl. Bojničić razložio je na 3 stranice svoj prijedlog da se pristupi objavljivanju Viestnika kr. hrv. slav. dalm. zem. arkiva, koji bi godišnje izlazio u "četvrtgodišnjim snopićima... . Svaki snopić obsezao bi 2-4 tiskana arka". Potrebu izlaženja takvoga časopisa Bojničić živo obrazlaže time, da "službeno poslovanje u kr. zem. arkivu nije samo mekanička radnja, koja se odnosi na suhoparno uredjivanje arkivalija, već je ono upravo znanstveno." (ist. M. P.) Bojničić u cijelom ovom tekstu nekoliko puta ističe znanstvenost rada u arkivima i to upravo - u drugim tekstovima - kao rad na "arkivalnoj znanosti". Sav "arkivalni posao" možda bi se najkraće mogao opisati upravo kao: a) "Uredjivanje arkivalija", odnosno sređivanje, najčešće u jednostavne kronološke serije ili, ukoliko se radi o relativno najnovijem gradivu, koje je sređivano po broju urudžbenih zapisnika. b) Koliko se posredno može razabrati, relativno dosta poslova je obavljeno upravo na poslovima osnovne zaštite gradiva, arkivalija pojedinih obitelji, plemićkih i drugih, ali i upravnih, sudskih, vojnih i drugih oblasti, tj. različitih ureda, koji arhivima u to vrijeme uredno predaju svoje starije gradivo, dakle arhivsko gradivo. c) Nadalje, rad arhiva sastoji se u izradi brojnih sadržaja, regesta dokumenata, kako to u jednom drugom dopisu također piše I. Bojničić. Tu spada i izrada brojnih elenka, popisa arhivskoga gradiva. 3 HDA, Pismohrana, br. 25/1892, od 9.V.1892. 11
