ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 12
M. Pandžić, Povodom 100. obljetnice izlaženja Viestnika Kr. hrv. slav. dalm. zemaljskog arkiva (1899-1999), Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 9-15 d) Daljnja zadaća Arhiva sastoji se od 1898. godine i dalje u izdavanju ovoga novoga "arkivalnog" časopisa - Viestnika. Urednik Ivan Bojničić u prvom broju Viestnika, u uvodu pod naslovom "Naša zadaća", opisuje ovako ovu zadaću: "Našom zadaćom smatramo: 1. Opisati organizaciju i upravu zem. arkiva i ostalih javnih i privatnih arkiva naše zemlje; razpravljati njihovu povjest i životopise zaslužnih arkivara; izvješćivati o tečaju važnijih radnja po arkivima. Razpravljati ćemo nadalje pitanja o ustrojstvu arkivâ u obće, o njihovom nutarnjem uredjenju i njihovoj porabi, o njihovoj zadaći naprama zemaljskoj upravi i sadašnjemu stanju historičke znanosti, o uredjenju arkivalnih prostorija, o prenešenju starijih spisa iz uredskih registratura u zem. arkiv, o tjesnijem spojenju crkvenih, županijskih, obćinskih, družtvenih i obiteljskih arkiva sa zem. arkivom. U obće biti će naš list otvoren željama i tegobama historičara, činovnika, svećenika i odvjetnika, koje se želje i tegobe mogu poroditi u pogledu arkivalnih zadaća sa gledišta upravnog, pravničkog, historičkog i statističkog. 2. Nadalje uputiti ćemo obćinstvo u sadržaj naših arkiva, priobćivati ćemo kratke ali jezgrovite izvadke iz repertorija i regesta, opise važnijih listina, rukopisa, zemljovida, slika itd. Kod toga ne ćemo samo uvažiti zemaljski arkiv i javne arkive, već i manje po zemlji raztrešene, a i vanjske arkive, u koliko se njihov sadržaj odnosi na povjest Hrvata i ostalih južnih Slavena. 3. Ovamo spada i znanstveno tumačenje arkivalija, dakle čitavo obsežno i zanimivo polje paleografije i diplomatike. Pripada takodjer i heraldika, genealogija i sfragistika, u koliko služe domaćoj povjesti. 4. Donašati ćemo veće i manje samostalne razprave historičkog sadržaja, ali samo ako se odnose na domaću povjest i to izvorne radnje. Osobitu pažnju posvetiti ćemo povjesti domaćeg prava, zemaljske uprave i povjesti kulture južnih Slavena. 5. Konačno donašati će Vjestnik zanimive manje vješti historičkog sadržaja; recenzije domaćih historičkih djela, a i stranih, u koliko se odnose na domaću povjest; izvadke iz strane arkivalne književnosti; bibliografiju itd." Premda Bojničić stalno ističe kako se radi o historičkom časopisu, s druge strane je svjestan svih zadaća Zemaljskog Arhiva te posebno naglašava arkivalne zadaće. Nekoliko godina kasnije, tj. godine 1909, Bojničić daje prijedlog Predsjedništvu Zemaljske vlade da se promijeni naslov časopisa, pa da glavni naslov bude Historijska smotra, s podnaslovom Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zem. arkiva. Bojničić to obrazlaže ovako: "Dosadašnji naslov 'Vjesnik kr. hrv.-slav.-dalm. zem. arkiva' ne odgovara niti programu ovoga časopisa, kako je bio sporazumno sa visokom vladom priopćen u 12
