ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 10

M. Pandžić, Povodom 100. obljetnice izlaženja Viestnika Kr. hrv. slav. dalm. zemaljskog arkiva (1899-1999), Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 9-15 oma vrijednih "Komorskih" arhivskih dokumenata, pa i cijelih crkvenih srednjovjekovnih fondova u Mađarski državni arhiv u Budimpešti - imenovanje 1892. dr. Ivan Bojničić Kninski na mjesto ravnatelja Zemaljskog arkiva u Zagrebu, dvije godine nakon smrti ranijeg ravnatelja Josipa Miškatovića. Prema zakonskom članku VII. od 12. rujna 1870, "U Zemaljski arkiv pohranjuju se svi spisi, koji se odnose na povij est i javnu upravu zemlje (ist. M.P.), a naročito saborski spisi." U nastavku toga akta navode se i svi djelatnici Arkiva, u to vrijeme ukupno 4 (četiri) osobe: "Na čelu arkiva stoji zemaljski arkivar, a njemu je podieljen pristav, pisar i podvornik. Vrhovni nadzor nad arkivom vrši ban hrvatski".

1 Kasnije, godine 1898. I. Bojničić predlaže novu "Osnovu zakona o preustrojstvu arkiva kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije", gdje u part. 4 predlaže sljedeće: "Ravnatelju arkiva dodieljen je pristav arkiva, (nadalje), ammanuensis (archiválni vježbenik) i podvornik. Prema potrebi može se arkivu dodieljiti jedan ili više privremenih pisara...".

2 U daljnjem tekstu opširno se za njih obrazlažu potrebne stručne kvalifikacije i stručni i znanstveni radovi, a vidljivo je daje tada arkiv imao prema zakonu iz 1894. samo ravnatelja, pristava i pisara, te podvornika, ali ne i "arehivalnoga vježbenika". Bojničić je tražio visoko obrazovanje za zemaljskog arkivara: "Od zem. arkivara traži se osim svršenih sveučilišnih nauka, te opće svijetske izobraženosti još i posebno strukovno znanje. On mora biti ne samo pravnik, već i odličan historičar. On mora biti potpuno vješt latinskomu, grčkomu i staroslavenskomu jeziku, nadalje i važnijim modernim jezicima. On mora biti temeljiti poznavaoc pravne, političke i kulturne povijesti Ugarske, Hrvatske i susjednih zemalja, a i svjetske povijesti. On mora biti potpuno verziran u latinskoj paleografiji i diplomatici, u staroslavenskoj paleografiji i u heraldici, sfragistici, genealogiji i.t.d. On mora konačno njemu povjereno historičko blago i knjževno obradjivati. Opravdano je dakle, da se položaj zem. arkivara obezb

ijedi te da mu se u zemaljskoj hijerarkiji dade dolično mjesto, odgovarajuće važnosti njemu povjerenoga zavoda. Mora se to tim više učiniti, jer ne ima dvojbe zemaljski arkivar treba takodjer da reprezentira u javnosti,naročito prema vanjskom svijetu, s kojim dolazi u doticaj, bilo kad strani učenjaci potraže naš arkiv, bilo kad naš arkivar ide na druge toj struci odgovarajuće zavode." 1 E. Laszowski, Kr. hrvat.-slavon.-dalmat. zemaljski arkiv. 1. Povijest i razvoj kr. zem. arkiva, Viestnik kr. zem. arkiva, I, 1, Zagreb 1899, str. 11. 2 HDA, PRZV, sv. 1-4, br. 998 Pr./1905, prilog 5210 Pr/1898, i 595 Pr./1898. 10