ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 39

M. Pandžić, Obrazovanje arhivista - usporedni pregled školovanja u raznim zemljama svijeta, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 35^2 izvješća poznatih američkih arhivskih stručnjaka (Frank Evans i Robert Warner) upozorava, daje sedamdesetih godina u SAD relativno "... malo arhivista koji imaju formalno obrazovanje u arhivistici ..."." Premda posljednjih godina stanje studija arhivistike pokazuje i velika zauzetost Društva američkih arhivista, ipak, intenzivniji i dublji znanstveni i stručno profesionalni, bogatiji pristup pokazuje primjer Kanade. Tako 1976. godine Društvo kanadskih arhivista prihvaća "Smjernice za program visokog obrazovanja arhivista s poslijediplomskim studijem sa stupnjem magistra arhivske znanosti".

12 Kasnije, 1989. godine, revidirane Smjernice za razvoj dvogodišnjeg studija s magisterijem iz arhivistike, donose upute o proširenim znanjima za zvanje arhivista, nadalje nalažu da program studija mora imati puni akademski status s utvrđenom autonomijom na fakultetu ili školi bibliotekarstva, informacijskih znanosti, na odjelu za povijest ili na pravnom fakultetu. Studij mora imati i nastavnike s punim radnim vremenom, a mora osigurati i najmanje dva mjesta praktičnog rada u nekoj arhivskoj ustanovi. Na kraju studija potrebno je obraniti magistarski rad. Ovakvi uvjeti dali su i poseban značaj i vrijednost studijima arhivistike na sveučilištima u Britanskoj Kolumbiji, u Montréalu i Québecu.

13 Uz predmete iz arhivistike i povijesti administracije, posebna pažnja posvećuje se uredskom poslovanju, kao važnom zasebnom predmetu. Velika pažnja i posebni programi posvećeni su i institucionaliziranim oblicima "trajnog obrazovanja" {continuing éducation and training))

4 To se postiže tečajevima, koji se, primjerice, već preko trideset godina održavaju u Državnom arhivu Kanade.

15 Na kraju, još jednom valja naglasiti autonomnost arhivistike, kao neovisne znanstvene discipline, koja treba prevladavati na našim studijima. Profesor arhivistike na Rimskom sveučilišni Elio Lodolini, danas jedan od doajena svjetske arhivistike, naglasio je na montrealskom XII. kongresu: "... u 20. st. arhivska znanost postaje neovisnom disciplinom" (... during the 20th Century ... archivai science became an independent discipline)

16

, i dalje: "Tehnologija u arhivima se danas mijenja sve brže i brže, ali teoretska osnova arhivske znanosti ostaje ista za arhive s glinenim pločicama iz 4. milenija prije Krista, kao i za arhive (i s gradivom na elektronskim medijima, op. M. P.) na kraju 20. stoljeća." 11 Isto, str. 555. 12 Guidelines Towards a Curriculum for Graduate Archivai Training leading to a Master's Degree in Archivai Science, u članku Bryana Corbetta, Training outside of Africa: case study of Canada, "PanAfrican Conference", JANUS, 1996, sv. 1, str. 60. 13 Isto, str. 60-63. 14 Isto, str. 63-66. 15 Isto, str. 65 i dalje. 16 Archívum, vol. 39, str. 154. 39