ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 40

M. Pandžić, Obrazovanje arhivista - usporedni pregled školovanja u raznim zemljama svijeta, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 35-42 I profesorica Angelika Menne-Haritz, voditeljica njemačke arhivističke škole u Marburgu, u svom magistralnom radu na istom XII. Kongresu u Montréalu ("Archivfachliche Ausbildung: Den Anforderungen der Gesellschaft des 21. Jahrhunderts gerechtwerden")

17

, također naglašava važnost "autonomne arhivske znanosti u školovanju arhivista i to posebno upravo prema informacijskim znanostima, kojima može dati i svoj doprinos, ali ne može biti o njima ovisna" (Die funktionelle Archivwissenschaft als eine autonome Wissenschaftsdisziplin kann ihren Teil zu den Inforamtionswissenschaften beitragen, ohne von jenen abhängig zu sein).

ls Ovu svoju studiju profesorica A. Menne-Haritz, završava optimističkom tvrdnjom da će "... autonomna arhivska znanost znati naći odgovore na pitanja budućnosti..." (Eine autonome Archivwissenschaft wird die Antworten auf die Fragen der Zunkunft finden)

19

. Na drugoj strani svijeta, u manje razvijenim i siromašnijim zemljama afričkoga kontinenta, na već spomenutoj Sveafričkoj konferenciji o arhivima, održanoj 1994. u Abuji, glavnom gradu Nigerije, nigerijski sveučilišni profesor povijesti Yusufu Bala Usman u radu pod naslovom "Značaj primarnog povijesnog izvornog gradiva za jedinstvo i integraciju Afrike", postavlja tragično pitanje. Nakon borbe za neovisnost afričkih zemalja i nakon oslobađanja od kolonijalizma u osamdesetim godinama 20. st. "... deseci milijuna ljudi bilo je ubijeno, osakaćeno, fizički i mentalno devastirano građanskim ratovima ... glađu i teškom gospodarskom recesijom ..."

20

, postavlja pitanje, da li je neophodno trošiti ogromna sredstva napaćenih država i naroda na obrazovanje arhivista i održavanje skupih arhivskih institucija. Ipak, prof. Usman odgovara pozitivno na ovo pitanje, jer bez vlastitog identiteta i vlastite povijesti, koje pruža arhivsko gradivo, narodi nemaju snage niti perspektive za dalji napredak svojih zemalja. Time se arhivi i arhivsko obrazovanje uključuju u obnovu afričkoga kontinenta

21

. Također i XIII. Međunarodni arhivski kongres u Pekingu, u pogledu odgoja i obrazovanja arhivista, navodi u odlukama i preporukama sljedeće: toč. 13. ..."da se promiče studij arhivistike kao zasebna disciplina..." (To foster the study of arhives as a separate discipline...)}

2 17 Isto, str. 261 i dalje. 18 Isto, str. 269. 19 Isto, str. 279. 20 Yusufu, Bala Usman, The significance of primary historical source matériái for African unity and intégration, JANUS, "Pan-African Conference", 1996, sv. 1, str. 15. 21 Isto, str. 16-19. 21 Resolutions and Recommendations, p. 6. 40