ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 38
M. Pandžić, Obrazovanje arhivista - usporedni pregled školovanja u raznim zemljama svijeta, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 35-42 Dakako da arhivski stručnjaci naglašavaju kako se u obradi nekonvencionalnog gradiva radi o "zaštiti i obradi nositelja informacija", a ne o obradi informacija (što je posao drugih profesija). "Stoga arhivist ne obrađuje informacije, on obrnuto obrađuje nosioce informacija", ističe Hartmut Weber (Therefore an archivist is no information manager, at the very most he is a manager of information carriers). H. Weber također ističe da se zaista teško može očekivati brzo dostizanje svih tehnoloških promjena u nastavi na fakultetima, pa zbog toga inzistira na potrebi trajnog obrazovanja. 4. Potrebno je nadalje osigurati određeni povoljni omjer teorije i prakse u nastavi arhivistike. Premda u svijetu postoje razlike (od 80% prakse u Nizozemskoj, do 20% prakse u nekim drugim školama), ipak je najčešći omjer 60 naprama 40% (odnosa teorije i prakse). 5. Gdje god je moguće treba osigurati poslijediplomski studij s posve arhivističkim usmjerenjem. U kanadskom časopisu Archivaria (proljeće 1995, br. 39) imamo izvrstan primjer magistarskih radova u studiji Robina Willyja (60 magistarskih radova). 6. Značajno je, napokon, da sve škole u spomenutom pregledu imaju barem dio predmeta što obrađuju rad u suvremenim kancelarijama i pismohranama, pa je očito da završeni studenti dobivaju mjesta ne samo u većim i manjim državnim i povijesnim, privrednim i privatnim arhivima, nego i u pismohranama i kancelarijama raznih upravnih i drugih ustanova. 7. I na XII. kongresu u Montréalu (u studiji Gabriela O. Alegbeleya i dr.) i na XIII. Kongresu u Pekingu (u izlaganju Thea Thomassena), vidljiva je potreba za većom "fleksibilnošću" - prilagodbom studija novim potrebama. Kako organizacija i sprovođenje studija arhivistike može predstavljati teškoće i u inače veoma razvijenim zemljama, pokazuje primjer Sjedinjenih Američkih Država. U studiji objavljenoj u časopisu American Archivist u ljeto 1994, američki arhivist i bibliotekar Robert Sidney Martin uspoređuje povijesni razvoj i sadašnje stanje studija bibliotekarstva i arhivistike na američkim sveučilištima i stručnim tečajevima. 9 Autor veoma iscrpno analizira gotovo devedeset godina razvoja studija bibliotekarstva od njegovih početaka u SAD početkom stoljeća, za razliku od potpuno stručno organiziranog obrazovanja arhivistike, kako ga on vidi na američkom sveučilištu (". a modest graduate archivai éducation program at American University.") 10 tek u sedamdesetim godinama ovoga stoljeća. U istoj studiji se na temelju 9 R.S. Martin, The Development of Professional Education for Librarians and Archivists in the United States: A Comparative Essay, American Archivist, vol. 57, Summer 1994, str. 544-558. 10 N. dj., str. 557. 38
