ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 294

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 283-331 BOGUMIL VOŠNJAK, DNEVNIK IZ PRVE SVETOVNE VOJNE, Priredio Vladimir Kolosa. Arhiv Republike Slovenije, Ljubljana 1994, 316 str. Arhiv Republike Slovenije posljednjih godina sustavno povećava opseg izdavačke djelatnosti. Uz povijesne i arhivističke studije objavljenje i veći broj obavijesnih pomagala, kataloga, tematskih publikacija izvornoga arhivskog gradiva. Svakako, iznimno zahtjevan izdavački pothvat predstavlja objavljivanje autobiografskog dnevnika slovenskog pravnika i političara Bogumila Vošnjaka (1882-1959) Dnevnik iz prve svetovne vojne (1915-1918). Dnevnik je za objavljivanje priredio arhivist Vladimir Kolosa, s namjerom da posluži kao primjer znanstvenog objavljivanja dnevničke građe kao povijesnog izvora. U ovom slučaju radi se o originalnom Vošnjakovom rukopisu, pisanom svakodnevno i vezanom upravo uz povijesne događaje kojima je i sam bio sudionik, a ne o kasnijoj obradi dnevničkih bilježaka, pa stoga predstavlja prvorazredan povijesni izvor za Slovence, ali i za Hrvate, s obzirom da se u dnevniku opisuju događaji iz Prvog svjetskog rata koji su imali neposrednog utjecaja na sudbinu Austro-Ugarske Monarhije. Bogumil Vošnjak je, predviđajući raspad Monarhije, već krajem 1914. godine razmišljao o odlasku u emigraciju, kako bi mogao raditi na ujedinjenju Južnih Slavena u Monarhiji sa Srbijom i Crnom Gorom, smatrajući to glavnim interesom Slovenaca. Početkom veljače 1915. uspio je prebjeći u Italiju gdje se povezuje s hrvatskim političarima (Trumbićem, Supilom, Meštrovićem). Zbog opasnosti od talijanskog uključenja u rat, sele u Pariz, u kojem je u travnju konstituiran Jugoslavenski odbor. Početkom lipnja Odbor prelazi u London, a upravo Vošnjak izuzetno agilno kontaktira s mnogim stranim državnicima i diplomatima od kojih su mnogi obilježili politiku tog ratnog, a kasnije i poslijeratnog razdoblja. Pored službenih zahtjeva-spomenica u ime Odbora, Vošnjak je sastavio i posebnu slovensku spomenicu, smatrajući da Odbor ne zastupa dovoljno interese Slovenaca. Također je mnogo pisao o pripadnosti Trsta budućoj Jugoslaviji. Kao pravnik prvenstveno se posvetio pitanju načina ujedinjenja i unutrašnjeg uređenja buduće države i, naravno, pitanju položaja Slovenaca u njoj. Supilovom dualističkom srpsko-hrvatskom konceptu uređenja Jugoslavije, Vošnjak je početkom 1916. suprotstavio načelo "trojstva", tražeći za Slovence jednakopravan položaj u budućoj državi. Uz to je posebno proučavao religijsko pitanje, smatrajući kako je moguća potpuna ravnopravnost svih vjera i tražeći odvajanje crkve od države. Početkom lipnja 1917. kao član delegacije Jugoslavenskog odbora sudjelovao je u izradi Krfske deklaracije, a krajem 1917. kao predstavnik Odbora boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem da pridobije slovenske iseljenike za 294