ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 295

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 283-331 potporu Krfskoj deklaraciji i da upozna američku javnost s činjenicom daje rješenje jugoslavenskog pitanja nemoguće bez razbijanja Monarhije. Po završetku rata imenovanje glavnim tajnikom Delegacije za mir Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U novonastaloj Kraljevini značajnu je ulogu imao u stvaranju prvog ustava. Kao član stručne komisije za izradu nacrta ustava isključivo je zastupao ideju unitarističke/jedinstvene države. Njegova je glavna misao bila ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca, a ne ujedinjenje Srbije, Hrvatske i Slovenije, pa je u tom smislu izbjegavao zamisao o autonomiji povijesnih pokrajina zastupajući ideju podjele države na oblasti. Od 1921. do umirovljenja 1931. godine, radi u diplomaciji. Nakon njemačke okupacije, u Beogradu se priključio pokretu Draže Mihailovića, a 1945. je emigrirao iz Jugoslavije. I u toj, drugoj po redu emigraciji, pokušavao je udružiti brojne političke struje emigranata u jedinstveno jugoslavensko političko predstavništvo. Dnevnik Bogumila Vošnjaka dio je jednog od najznačajnijih i najopsežnijih osobnih fondova pohranjenih u Arhivu Republike Slovenije. Sastoji se od 73 svežnja grupirana u dvije cjeline. Prvu grupu čine osobni spisi B. Vošnjaka, korespondencija, spisi o njegovoj djelatnosti (u Jugoslavenskom odboru, u Delegaciji Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919, u Poslanstvu u Pragu, u Upravnom komitetu fonda B u Baselu, u Ministarstvu vanjskih poslova, u Ustavotvornoj skupštini, u Narodnoj skupštini), zatim rukopisi njegovih objavljenih i neobjavljenih tekstova, te dnevnik. U drugom dijelu fonda razni su popratni radni materijali te nešto osobnih spisa Vošnjakove supruge i oca. Nakon što je fond sređen, arhivska savjetnica dr. Ema Umek izradila je inventar. U uvodnom dijelu tehnički je opisan dnevnik uz napomenu da nije poznat njegov točan opseg. Arhiv je preuzeo sačuvanih 13 svezaka dnevnika označenih rimskim brojevima I-XIV, pri čemu su nedostajali svesci broj III i VIII. Popisani su i datumi dnevnika od prvog upisa 1. veljače 1915. do posljednjega 27. veljače 1918, s tim daje zbog nedostajućih svezaka izostavljen opis događaja u razdoblju od 30. travnja 1916. do 5. veljače 1917. Priređivač je, obzirom na razdoblje u kojem je dnevnik pisan, nastojao pružiti čitaocu vjeran prikaz rukopisa, pa su u tekstu ostavljene sve autorove stilske i pravopisne značajke, te pisanje osobnih imena i zemljopisnih pojmova. Sva različita mišljenja priređivača, napomene, ispravci i primjedbe navedeni su u bilješkama uz tekst te u uglatim zagradama u tekstu ili u kazalu koje čini završni dio izdanja. Izuzetak su dopune nadnevka ili mjesta zapisa u dnevniku, stoga što su te oznake na nekim mjestima nedosljedne ili nepotpune. 295