ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 287
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 283-331 Zagrebu (Zagreb, 1991-94); za članke najvećim dijelom katalog bibliografije Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu te katalog Biblioteke Pravnog fakulteta. Doista zamašan posao prikupljanja i klasificirani a podataka obavio je djelatnik Biblioteke Pravnog fakulteta Marino Jureković. Na kraju sveska, u prilogu su reproducirani potpisi nastavnika. Velik posao. Više od 3700 stranica u pet svezaka. Toliko ekskluzivan u našemu izdavaštvu da mu već sama ta činjenica priskrbljuje posebno mjesto. Ipak, valja upozoriti i na neke propuste koji će ponešto otežati korištenje knjigama. Prije svega se to odnosi na, u tolikom materijalu upravno neminovne, omaške više tehničke prirode. Primjerice, nenavodenje vlasnika iliti čuvara isprave Benignum mandátum (I/l, str. 10-49), Hrvatskoga državnog arhiva, čudi to više što se u svih pet svezaka uočljivo pazi na takve stvari; krivi redoslijed u popisu tekstova o B. Dimitrijeviću zamjena mjesta Hrvatskoga leksikona i Hrvatskoga biografskog leksikona (III/2, str. 92-93) ili dvostruko objavljivanje članka Sanje Andrijašević kod F. Milobara i J. Rorauera, iako su se drugi takvi radovi inače "rezali" (III/2, str. 409-418, 526-535). Nadalje, iako se radi o pretiscima, dakle o različitom tisku različitih članaka, u nekim je slučajevima (radi se o svescima treće knjige) vrlo nezgodno pronaći početak članka ako taj nije prvi po redu - u popisu priloga o nekom nastavniku koji slijede trebalo je naznačiti stranice u knjizi (od-do) koje se odnose na pojedini prilog. Javlja se i poseban problem prilikom reprinta nekih dijelova knjiga: čitatelj će, primjerice, naići u takvu tekstu na bilješku koja se poziva na neku prethodnu, a koje ovdje, naravno - nema. To je čest slučaj s obilato korištenom knjigom Z. Herkova, Iz povij esti javnih financija, financijskog prava i razvitka financijske znanosti Hrvatske (Zagreb 1985); u odlomku o A. Nagyju iz knjige J. Kempfa, Požega (Požega 1910) su i dvije bilješke kojih ovdje nema (III/ 1, str. 258). Naime, ako se željelo objediniti tekstove, svakako nije bio cilj da čitatelj mora zbog potpune informacije posegnuti za originalom. A to će morati učiniti (stalno raditi!) u još jednom slučaju - kada želi saznati tko je autor članka u nekoj od enciklopedija ili leksikona. U popisu priloga o nastavniku valjalo je razriješiti inicijale ili šifre i imenovati autore leksikografskih članaka, poput autora svih ostalih priloga. Da bi čitatelj saznao tko je, primjerice, V. K. ili E. L. iz knjige Znameniti i zaslužni Hrvati, F. F. iz Hrvatske enciklopedije ili E. Pal. iz Hrvatskoga biografskog leksikona, naprosto će morati uzeti u ruku te edicije. Kako su nerijetko nastavnici obrađeni isključivo u nekima (nekad jednom) od tih izdanja, ovo je svakako jedan od većih propusta, a postupak nije korektan niti prema autorima. Tu, naravno, spadaju i članci u Enciklopediji Jugoslavije, u Tko je tko u NDH? i svi drugi potpisani, a nerazriješeni. Uz priznanje za veliki trud uložen u sastavljanje prvog sveska četvrte knjige izreći je i žaljenje što se autor nije barem unekoliko očitovao dodatnim objašnjenjima u uvodu. Ima, naime, nekih načela u strukturiranju građe i nekih navoda koji nisu baš najjasniji. Primjerice, vrlo česti 287
