ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 276
Izvješća, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 247-282 političku ili krajevnu povijest, na povijest Crkve, na povijest kolektivnog mentaliteta ili psihologije. Znanstveni skup je, naime, progovorio, opisao, istražio i u zbornik radova sažeo saznanja o Loretu kao osobitoj vjerskoj pojavnosti. Teme saopćenja bile su različite. Postanci marijanskih svetišta, slučaj Loreto bio je temeljni uvod u svekoliki znanstveni skup. U tom je uvodnom saopćenju obrađen metodološki pristup pojavnosti Svetišta i njegova usporedba s drugim marijanskim svetištima. U tom je saopćenju donesen pregled povijesti Svetišta, opisana je uloga rimskih papa u njegovu razvitku, a naglašeno je i njegovo ekumensko obilježje, budući da je ono stjecište i raskrižje mnogih kultura, civilizacija i religija. Dalja je tema bila Loreto i otajstvo Utjelovljenja. S povijesno-vjerskog gledišta to je saopćenje zapravo komentar pisma pape Ivana Pavla II. loretskom nadbiskupu Macchiju i predsjedavajućem Ambrozijanske zaklade Pavla VI, u kojemu je loretska "relikvija" predočena kao "ikona", "ne apstraktne istine, nego jednoga događaja i jednoga otajstva, Utjelovljenja Riječi". Ta "ikona" je posvećena vjerom i pobožnošću hodočasnika kroz stoljeća. Znakovite su riječi pape Ivana Pavla II. u zaključku njegova pisma loretskom nadbiskupu: "Ostavljamo stoga, kako i dolikuje, punu slobodu povijesnog istraživanja o porijeklu i počecima Svetišta i lauretanske predaje. No s pravom smijemo ustvrditi, da se važnost toga Svetišta ne mjeri samo na temelju onoga na čemu počiva, nego i na temelju onoga, što je kroz povijest postiglo na vjerskom području". Spomen Istoka u srednjovjekovnoj zapadnoj predaji - slučaj Nazaret, tema je koja govori o venetskim i venecijanskim znanstvenim radovima i tragovima kršćanskoga istoka. O marijanskoj pobožnosti u 12. i 13. stoljeću - teološke sastavnice i gledišta pobožnosti te o pobožnosti Mariji i vjerskom životu žena u crkvenim redovima 12. i 13. stoljeća, govore dva saopćenja u zborniku radova sa spomenutoga znanstvenoga skupa. Loreto je svjedočanstvo vjere u Europi i u svijetu. Stoga je jedna od tema bila marijanska ukazanja i počeci Loretskog svetišta, a opisana je i loretska predaja tijekom stoljeća. Dalja tema je biskupi Recanatija i upravitelji Svete Kuće - sukobi oko jurisdikcije u Loretu., Iskopine u Svetoj Kući u Loretu i pitanje postanka, jedna je arheološka tema. Budući da je znanstveni skup obuhvatio sve teme, što osvjetljuju Svetište, nalazi se i jedna pod naslovom Cehovske udruge u prvoj polovici 16. stoljeća, zatim Loreto grad-svetište i rudnik umjetnosti. Dalja tema govori o papama i Loretu, zatim o Loretu u duhovnoj isusovačkoj književnosti, o franjevcima konventualcima u Loretu, o Loretu i kapucinima kao čuvarima i duhovnicima Loretskog svetišta. Posebna tema govori o hodočasnicima i hodočasničkim zavjetima, a posebice se analiziraju hodočasnički zavjetni darovi kao izvršenje jednog oporučnog zapisa. Obrađuju se i upute što se daju hodočasnicima u Loreto te govori o ikonografiji Svete Kuće u Loretu. Kad je riječ o loretskom štovanju u Europi, zapaženo je bilo priopćenje dr. Josipa Kolanovića, ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. On je govorio 276
