ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 277
Izvješća, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 247-282 o štovanju Majke Božje Loretske u Hrvatskoj i o Marijanskom svetištu na Trsatu. Tema je njegova izlaganja bila povezanost dviju obala Jadranskoga mora i lauretansko štovanje u Hrvatskoj. Korijeni te pobožnosti, prema Kolanoviću, nalaze se u trgovačkim vezama koje od 13. stoljeća postoje između dviju obala Jadrana. Dvije trećine, naime, trgovine s dalmatinske obale odvijalo se s Ankonitanskom Markom. Kolanović spominje velike migracije i kretanje stanovništva između jedne i druge obale, govori o velikom broju Hrvata u Ankonitanskoj Marki te konstatira postojanje mnogih bratovština "Schiavona" u gradovima Marke, primjerice u Recanatiju i Loretu. Kolanović govori o brojnim hodočašćima u Loreto s hrvatske obale, a spominje i Hrvatski kolegij, što ga je u Loretu utemeljio papa Grgur XIII. godine 1575. Spominjući da su hrvatski biskupi posebnom porukom pozvali vjernike iz Hrvatske na nacionalno hodočašće u Loreto, Kolanović pripominje da je taj poziv bio upućen u vidu priprave za Isusov jubilej. Tijekom rada znanstvenoga skupa bila su otvorena mnoga pitanja, na mnoga je bilo odgovoreno, a neka još uvijek priželjkuju odgovor. Također je konstatirano da u Italiji, ali i u svijetu, postoji još mnogo povijesnih izvora, što će, kada budu proučeni, baciti novo svjetlo na povijest Loretskog svetišta. Nije li možda stiglo vrijeme da se i u Hrvatskoj postupi na sličan način glede marijanskih svetišta, posebice onoga na Trsatu, pod vidom misli pape Ivana Pavla II. u pismu loretskom nadbiskupu Macchiju, koju parafraziramo: 'Svetište se ne mjeri samo snagom povijesnih izvora i dokaza, nego i plodovima, kojima je tijekom stoljeća urodilo'? Josip Barbari ć 277
