ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 255
Izvješća, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 247-282 razvoja službe, razraditi postupak u slučaju nesreće i utvrditi koji je postupak masovne obrade oštećenih dokumenata najprihvatljiviji. Za cjelovit koncept zaštite gradiva izuzetno je važno da u nj budu uključeni svi djelatnici - to olakšava usvajanje i provođenje odgovarajućih mjera i smanjuje troškove. Wolf Buchmann, direktor u Njemačkom saveznom arhivu, iznio je neka iskustva o gradnji i opremanju arhivskih spremišta. Osnovni kriterij kojeg se treba držati pri projektiranju arhivskih zgrada jest zaštita gradiva. Temperatura i vlaga u spremištima moraju biti postojani, što u pravilu traži ugradnju uređaja za klimatizaciju. U Saveznom se arhivu gradivo na papiru čuva na temperaturi od 18°C +/- 3° i relativnoj vlažnosti od 50% +/- 5%; c/b film na bazi srebra na 13° C +/- 3° i vlažnosti od 50% +/- 5% (stoje nešto previsoka relativna vlažnost za ovu vrstu gradiva); film u boji se čuva na -6° C +/- 2° i 25% +/-3% relativne vlage. Nitratni film treba čuvati na stoje moguće nižoj temperaturi. Zrak se obrađuje fizičkim i kemijskim filterima, "svježi zrak" izvana treba ograničiti na minimum. Postizanje zadovoljavajućih mikroklimatskih uvjeta bez ugradnje uređaja za klimatizaciju nije uvijek moguće. Iskustva u Saveznom arhivu pokazuju daje to rješenje prihvatljivo samo za gradivo na papiru. Ako se spremište gradi na ovaj način, gradivo se ne smije smještati u nj prije no što se (debeli) zidovi dobro isuše. Gornji kat treba dobro izolirati. Spremišni prostor treba radi sigurnosti odvojiti od radnih i korisničkih prostorija i laboratorija. Spremište se ne smije koristiti za druge svrhe, a pristup treba stoje više moguće ograničiti. Na spremištu ne treba graditi prozore, a naročito ih se ne smije koristiti za provjetravanje. Zrak koji dolazi izvana treba filtrirati. Posebnu pažnju treba posvetiti protupožarnoj zaštiti. Same preventivne mjere nisu dovoljne: potrebno je ugraditi sustav za automatsko gašenje požara. Ne preporučuje se ugradnja sustava koji koriste plin. Za spremišta u kojima se čuva gradivo na papiru u većini se slučajeva može preporučiti ugradnja sustava raspršivača vode s dvostrukim osiguranjem od nepotrebnog ili pogrešnog ispuštanja vode. Cijena takvih sustava danas je oko 50 DEM po kvadratnom metru spremišta. Ulaganje u izgradnju i opremanje spremišta je najisplativiji način zaštite arhivskog gradiva. Nešto veća sredstva uložena u kvalitetniju gradnju i bolju opremu znatno su manja od povećanih troškova restauracije i drugih mjera koje treba poduzimati ako se gradivo čuva u neodgovarajućim uvjetima. O konzervaciji je govorio Vicente Vinas, voditelj Odjela za knjige i dokumente Španjolskog instituta za povijesnu baštinu, u izlaganju pod naslovom Conservation: low toxicity and low technology methods. On je upozorio na načela konzerviranja, kao postupka kojim se u dokument ili drugi predmet unosi strano tijelo čime se sam predmet mijenja. Naveo je pojedine postupke preventivne zaštite i restauracije gradiva usredotočujući se na onim tehnikama koje iziskuju razmjerno male troškove, a primjenjive su na nešto nižoj tehnološkoj razini. 255
