ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 92
D. Eržišnik, Arhivske jedinice i njihov opis - informacijski osvrt, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 91-102 Podnaslov - informacijski osvrt - upućuje na pokušaj da se tema obuhvati s informacijske, a ne s informatičke strane. Ono stoje karakteristično za takav pristup, to je analiza na bazi sistemske cjeline. Objašnjenja i zaključci dijelovi su te cjeline i proizlaze iz njene analize. Sukladno uvodnoj pretpostavci i članak ima dva dijela. U prvom se raspravlja o pojmu arhivske jedinice, a u drugom - u skladu s iznesenim o njenom opisu. I. POJAM Prema definiciji iz Rječnika arhivske terminologije Jugoslavije 1 , arhivska jedinica je dio fonda ili zbirke - i to spis, knjiga, predmet ili dosje - koja nastaje pri prvobitnom sređivanju. Kao što se vidi, iz nje se ne može zaključiti zašto su to baš te jedinice odnosno zašto nisu i neke druge - npr. pojedini svežnjevi ili kutije, jedno godište, pojedini odjeli i ostale šire jedinice. Pod tim širim, misli se na organizacijske jedinice, kao što su u općinama matična služba ili mjesni ured. Obrazloženje da su to samo one koje nastaju prvobitnim arhiviranjem, također nije dostatno, jer i te ostale nastaju na isti način. Osim toga, sigurno je da zbirke ne nastaju prvobitnim, nego upravo sekundarnim arhiviranjem. Zbog toga bi u tom dijelu, definiciju ili trebalo rastaviti ili u njoj nešto iz osnova izmijeniti. Isto tako nije jasno zbog čega su i po čemu one uopće jedinice. Naime, ako su jedinice, onda se njima nešto mjeri, broji ili određuje. Što bi to bilo, to se iz definicije također ne vidi. Drugim riječima, u definiciji nedostaje kriterij po kojem bi se znalo zašto su to baš te jedinice (a ne i neke druge), a onda nedostaje i njihova funkcija, kako bi se znalo i zašto su one uopće jedinice. U prvom slučaju radi sè o ograničenju pojma, što je bez objašnjenja u definiciji učinjeno taksativno, a u drugom o tome, zašto taj pojam uopće postoji i zastoje uveden - stoje u definiciji jednostavno izostavljeno. U sklopu definicije nejasna je također i uloga fondova i zbirki. Naime, postavlja se pitanje što su oni u odnosu na ostale jedinice ili obrnuto, zašto su odvojeni od njih. 1. Kriterij Držeći se navedene definicije, problem kriterija čini se posebno složen. Očigledno da je to bio i njenim autorima, pa su bez objašnjenja pribjegli taksativnom pristupu. Rječnik arhivske terminologije Jugoslavije, Zagreb 1972. 92
