ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 62
B. Zakošek - Ž. Acinger, Neka iskustva u primjeni programskog paketa 'Armida' na obradi arhivskih fondova, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 55-64 aktivirati funkcijske tipke 'Ctrl F6'. Ako podatke ostalih datoteka ažuriramo putem operacije 'Ažuriranje pojedinih datoteka', ispravke se vrše na isti način kao što smo opisali za slučaj parametara osnovne datoteke, no tada možemo ažurirati samo onu datoteku koju smo odabrali. Ako na računalnom displeju želimo dobiti pregled svih podataka iz grupe ostalih datoteka istovremeno (za pojedinu arhivsku jedinicu), to će se, nakon što smo kursor postavili na željenu jedinicu, ostvariti pritiskom na tipku 'F6'. Pritom je poredak podataka uvijek isti, bez obzira na poziciju iz koje se operacija aktivira. Vrlo praktičnim pokazao se način na koji program pretražuje traženu numeričku ili tekstualnu odrednicu. Pretraživanje, logično, teče od početka ka kraju datoteke. Nakon upisa traženog parametra ili tekstualne odrednice, kursor se javlja na prvopronađenoj arhivskoj jedinici koja udovoljava postavljenom uvjetu unutar odabrane datoteke, a zatim pritiskom na tipku 'Tab' na svaku sljedeću odgovarajuću, i tako nadalje sve do kraja datoteke. Pritom program prepoznaje određeni slovni ili numerički sklop na bilo kojem položaju u riječi. Treću, posljednju operaciju koju nudi izbornik 'Ažuriranje podataka', tvori mogućnost poništavanja podataka označenih za brisanje. Podatak što ga valja izbrisati označi se prethodno znakom asteriksa uporabom tipke 'F7', a zatim se pokrene operacija brisanja. Ovo je jedini način na koji se bilo koji suvišni upis može izbrisati iz svih datoteka programa. Od preostala tri izbornika što ih nudi program 'Popisivanje građe', za sada smo se služili jedino onim 'Ostali rad s datotekama'. Izbornici 'Sortiranje' i 'Izrada popisa' bit će u uporabi u kasnijim fazama sređivanja predmetnog arhivskog fonda. U svakodnevnom radu s programom, u spomenutom izborniku 'Ostali rad s datotekama', od posebne je važnosti operacija 'Sigurnosno kopiranje' 15 . U težnji za uštedom prostora na jedinicama vanjske memorije, svakodnevno, pri kraju radnog dana obavimo sigurnosno kopiranje, i to jedino DBF podataka, s obzirom da se indeksne datoteke bez problema mogu nanovo kreirati iz pohranjenih DBF datoteka. Problem je nastao onda, kada je jedna datoteka narasla do razmjera koji nadilaze memorijski prostor disketne jedinice podesne za raspoloživo arhivsko računalo. Programski je uređeno tako, da "Ako pojedina datoteka prelazi kapacitet jedne diskete, prijenos vrši za to odgovarajuća osoba pomoću drugih programa." 16 Koautor ovoga teksta poslužio se za tu svrhu programom za spremanje podataka. 15 Operacija sigurnosnog kopiranja nije opisana u 'Priručniku'. Tako sam funkcije te operacije iskušavao s pomoću programskih uputa na računalu, najčešće po principu pokušaja i pogreške. 16 'Priručnik', poglavlje C.2.3.3., Izrada rezervne kopije registra fondova na resoru. Budući da proces sigurnosnog kopiranja popisa građe, kao što smo već naglasili, u 'Priručniku' nije opisan, za isti primjenjujemo analognu uputu za kopiranje resorskog registra. 62
