ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 236
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 5. Milan Majtán: Najstarija osobna imena i razvoj prezimena u Slovačkoj (Najstaršie osobné mena a vyvin priezvisk na slovensku) Autor prati razvoj imena od najstarijih vremena do 18. stoljeća. Potvrđuje činjenicu da razvoj jezika utječe na oblikovanje imena. Sve do 13. st. osobe su se poznavale i služile samo imenom, kasnije uz imena stavljaju se i druge karakteristike vezane uz osobe, npr. društveno usmjerenje, zvanje, srodstvo, podrijetlo ili etnička pripadnost, mjesto stanovanja, posebnosti osobe. Glede prezimena, autor nalazi da se u ovim karakteristikama skriva zametak prezimena, a ona se kodificiraju tijekom 17. i 18. stoljeća. 6. Ladislav Vrtel': O simbolima viteških redova (O simbolike niektorych rytierskych rádov) Autor u članku daje prikaz i opis znakovlja (zastava, grbova, pečata i novca) viteških i križarskih redova: ivanovaca, templara, njemačkih vitezova, vitezova sv. Groba i reda sv. Duha. Članak nema pretenziju da bude kompleksna studija o problematici simbola redova, već je samo jedan prikaz o njihovom odnosu s ostalim granama heraldike. Mato Grabar Slovenska arhivistika, godina 1994, g. XXIX, sv. 2, 63 str. 1. Elo Rákoš: Teorija o arhivskom fondu I (Teória archivneho fondu I) Autor u ovom broju donosi prvi dio svoje opširne studije o arhivskoj teoriji kojeg je nazvao "filozofskim vidom arhivskoga fonda". Uvodno govori o nedostatku jedne cjelovite studije o arhivskom fondu u slovačkoj arhivskoj znanosti. S filozofskoga, pravnoga i povijesnog aspekta istražuje podrijetlo arhivskog fonda, analizira i proučava njegovo ustrojstvo. Stavlja arhivski fond u relaciju sa stvarnošću, dajući mu dimenzije vremena i prostora. Postavlja pitanja: kada i kako nastaje arhivski fond, odakle i zašto? Služi se filozofskim kategorijama vremena, mjesta, uzroka i posljedica, dijela i cjeline, tipičnoga i općenitoga. Prema autoru, arhivist rješava svoje zadatke metodom razvoja, ustrojstva i opisa. 2. Marta Melníková: Oblikovanje zvanja arhivista u Slovačkoj (Formovanie profesie archivára na slovensku) O razvoju procesa oblikovanja zvanja arhivista na tlu Slovačke autorica piše koristeći periodizaciju. Navodi da su do kraja 12. st. poznati crkveni arhivi, koje su vodile crkvene osobe, a tek početkom 13. st. pojavljuju se općinske kancelarije u kojima službuju osobe vješte pismenosti, poznavanju zakonskih propisa i latinskome jeziku. Prvo razdoblje autorica naziva "doba registrature", budući daje posao arhi236