ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 237

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 vara tada bio vezan uz uredovanje pismohrana. Drugo je razdoblje "doba arhivara" koje traje od sredine 18. st. do 70-ih godina 19. st. U tom razdoblju u arhivima se stvaraju arhivska pomagala. Od 70-ih godina 19. st. pa sve do 50-ih godina 20. st. nastupa treće razdoblje, "doba arhivara povjesničara", poslije čega dolazi "doba identiteta arhivara" u funkciji arhivskoga sustava, što je povezano s utemeljenjem specijalnog visokoškolskog studija pri Filozofskom fakultetu na sveučilištu Komenské u Bratislavi. 3. Jan M. Dubovsky: Arhivist u pokrajini (Archivar v regióne) Autor ovdje donosi prošireni tekst svoga izlaganja na temu "Identita archivára", održanog na simpoziju u Rajeckych Tepliciach od 30. svibnja do 1. lipnja 1994. godine. Navodi bitne činjenice vezane za pokrajinske arhive, u kojima se nakon 1945. godine ulažu veliki napori za dokazivanje svoje važnosti. Stoga u tom pravcu djeluju i arhivisti u pokrajinskim arhivima, pa dok sređuju i obrađuju arhivske fondove, proučavaju povijesna i kulturna obilježja pokrajine u svrhu podizanja značaja pokrajine i pokrajinskog arhiva. Nakon promjena 1989. godine, pokrajinski arhivi se bave pitanjima rehabilitacije, restitucije i privatizacije vlasništva, iako to ne spada strogo u domenu arhiva već administracije, no arhivi su time postali uvaženiji i više cijenjeni. 4. Daniela Dvoráková: Diplomatička ostavština obitelji Stiborov I (Diplomatička produkció Stiborovcov I. Stibor zo Stiboric starši) Stibor iz Stiiboric, stariji, ugarski je barun poljskoga podrijetla. Služio je kao vojnik kralju Ljudevitu I, a za vrijeme kralja Žigmunda bio je vrlo utjecajan i bogat, obnašajući važne funkcije. Njegovu ostavštinu čini osamdeset jedna listina iz razdoblja 1389-1418, od kojih su dvadeset osam napisane u formi privilegija, a trideset osam u formi patenata. Popis ovih listina nalazi se u prilogu članka. 5. Ferdinand Ulicny: Najstarije vijesti o Spisu (Najstaršie správy o Spisi) Dokument ugarskoga kralja Andrije II. iz 1209. godine smatra se najstarijim povijesnim izvorom o pokrajini Spiš, koja se nalazi između Visokih Tatra i rijeke Poprád, te o mjestu Stara Ves (u kojem su svojevremeno boravili kralj Bela i poljski vojvoda Kazimir). O događajima u Spisu pisali su u svojim kronikama i srednjovjekovni kroničari Jan Dlugosz, krakovski kanonik (Annales seu Cronicae incliti regni Poloniae), te autor ruske kronike, tzv. Ipatijevwskog letopisa. 6. Jana Sármányová: Nacrt o razvoju židovskih imena i prezimena (Náčrt vzniku a vyvoja židovskvch mien a priezvisk) Autorica donosi kraći pregled razvoja židovskih imena kroz stoljeća sve do 1787. godine te, nakon patenta cara Josipa II. od 23. srpnja 1787. godine, o procesu germanizacije imena i prezimena Židova. U članku se osvrnula i na pronađen 237