ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 212

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 analysis, properties, and conservation treatement with special emphasis on ethnographic objects (Matte Paint: Povijest i tehnologija, analize, svojstva i konzervacija s posebnim naglaskom na etnografske objekte). Na kraju časopisa dano je zbirno kazalo izdanja JAIC-a od 1993. do 1995, volumeni 32-34. JAIC je vrlo koristan časopis u razvoju konzerviranja, sadrži zanimljive članke i prikaze, te tako omogućuje svima koji se bave konzervatorskim i restauratorskim poslom, tj. očuvanjem kulturne i umjetničke baštine, da to rade na najbolji način. Ksenija Percač LA GAZETTE DES ARCHIVES, br. 164, Pariz, 31. ožujka 1994, 92 str. Časopis La Gazette des Archives izdaje Udruženje francuskih arhivista, izlazi svaka tri mjeseca, publicira se na svim kontinentima. Odile Krakovitch: Arhivi prema ediciji "Mjesta sjećanja" kao obvezni put od povijesti k sjećanju (Les archives d'après les "Lieux de mémoire"passage obligé de l'histoire à la mémoire), str. 5-24. U okviru edicije "Mjesta sjećanja" objavljeno je ukupno sedam svezaka koji se dijele na tri naslova: "Republika" (Paris, 1984), "Nacija" (Paris, 1986) i "Francuska" (Paris, 1992). Tek sedmi, posljednji svezak ove edicije sadrži esej o arhivima, pod naslovom "Od Trezora isprava do CARAN-a" (autor K. Pomian). U eseju je analizirana dvojaka priroda arhivskog gradiva: arhivsko gradivo - dokument i arhivsko gradivo - spomenik, arhivsko - gradivo - mjesto povijesti i arhivsko gradivo mjesto sjećanja. Prema Pomianu, "arhivsko gradivo je dokument kada ono sadrži izričitu obavijest o vidljivim ili primjetnim zbivanjima", a postaje spomenikom "kada sadrži određenu obavijest o nevidljivome". Dokument je "posrednik koji dopušta rekonstrukciju nevidljivoga, on je instrument povijesti". Prema tome, "arhivist je čuvar i rukovoditelj povijesti, ali i sjećanja". K. Pomian predviđa da će arhivi budućnosti biti dinamični, upitni, nositelji dijaloga, otvaranja i rješenja. Pri tome je postavio pitanje položaja arhivista pred invazijom memoarske povijesti i pred njezinom prevlašću nad poviješću. Budući daje arhivist, više nego povjesničar, "tumač i posrednik između dokumenta i korisnika", postavlja se i pitanje njegove odgovornosti prema arhivskome gradivu. Pri obradi suvremenih fondova, arhivist "nema samo tehničku, nego i moralnu i političku ulogu", budući da on "na neki način, kontrolira povijest i sadržaje ukidajući zabrane ili određujući autorizaciju za fondove koje objelodanjuje ili drži u tajnosti". "Odgovornost arhivista prema arhivskom gradivu koje će nastati u budućnosti još je veća: odabirom i izlučivanjem, odlučivanjem o 212