ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 178

Izvješća, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 175-196 izložbe u suradnji s drugim arhivima. Uz organizaciju izložaba neizostavno ide i tiskanje kataloga i letaka. Kao posebno uspješne pothvate Gradskog i zemaljskog arhiva, predavač je istaknuo izdavanje povijesnog atlasa Beča i niza atlasa drugih gradova Austrije.

4 Nadalje je govorio o konkretnoj izložbenoj aktivnosti Gradskog i zemaljskog arhiva u Beču, te o nekim tehničkim pojedinostima vezanima uz tu djelatnost. Posebno je istaknuo potrebu veza s medijima i suradnje s nekim specijaliziranim ustanovama, kao stoje gradsko turističko društvo. Nabrojao je pojedinačne kontakte arhiva s medijima, posebno televizijske intervjue koje su davali autori gradskih izložbi. Najnoviji oblik javnog djelovanja arhiva jest zastupljenost na Internetu putem službi zemaljskog magistrata. U odgovoru na pitanje u diskusiji, do koje razine ide arhivska uključenost u Internet, rečeno je da se tamo mogu naći osnovne obavijesti o fondovima i o djelatnosti arhiva. Sljedeća dva izlaganja bila su za nas posebno zanimljiva. Kolege iz Salzburga i Innsbrucka predstavile su, nama u Hrvatskoj slabo poznatu, arhivsku djelatnost na izobrazbi mjesnih kroničara. Kroničarstvo kao arhivska disciplina, sudeći bar po onome što smo čuli na Arhivskom danu, sveprisutni je heuristički temelj zavičajnih povjesnica u ove dvije austrijske pokrajine. Mjesne i seoske zajednice, škole i druge obrazovne i kulturne ustanove, gotovo obvezno izrađuju godišnje "preglede događaja". O razlozima buđenja zanimanja arhivskih ustanova za navedenu temu, o salzburškim seminarima za kroničare, govorio je Fritz Koller. Poticaj za organiziranje seminara on bilježi u razrješenju dugogodišnje kontroverzije između sveučilišta i institucije mjesnog kroničarstva. S jedne je strane stajala opravdana kritika znanstvenih krugova na račun kakvoće zavičajnih povjesnica, koje de facto nastaju iz djelatnosti mjesnih kroničara, a s druge strane, svijest od kolike je vrijednosti ta intimna povezanost mjesnih zaljubljenika sa svojim zavičajem. Arhivi su odabrali srednji put, pa se tako već više od desetljeća (od 1985. jednom, a od 1990. dvaput godišnje) organiziraju seminari za sastavljače zavičajnih kronika. Tu se uči i vježba diplomatička analiza na tekstovima, od srednjovjekovnih do onih nastalih na elektronskom mediju, kako bi se stvorile pretpostavke za krajnje savjesno baratanje s izvorima za mjesnu povijest. Također se poučava i o tehnikama zaštite i konzerviranja, kako papira, tako i drugih medija. Česti polaznici seminara, što ih u prosjeku pohađa 40-50 osoba, su upravo počasni općinski arhivari. Cilj seminara je stvoriti pretpostavke za ozbiljan rad na lokalnoj povjesnici, što znači da se valja kaniti improvizacija. Amateri moraju biti svjesni svojih dosega i samokritički prepuštati izvjesne teme znanstvenicima. Susreti između znanstvenika i amatera (mjesnih kroničara), pokazali su se više nego korisni. Ovi potonji su dobri informatori o događajima "na terenu", 4 Prisustvovali smo prezentaciji tri novoizdana gradska atlasa, no o tome kasnije. 178