ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)

Strana - 175

IZVJEŠĆA IZVJEŠĆE O SUDJELOVANJU NA 21. DANU AUSTRIJSKIH POVJESNIČARA 1

26. AUSTRIJSKOM ARHIVSKOM DANU Beč, 6. do 8. svibnja 1996. Bili smo nazočni, u svojstvu predstavnika Hrvatskog arhivističkog društva, Savjetovanju austrijskih povjesničara i arhivista. Savjetovanje se održavalo od 6. do 10. svibnja 1996. u reprezentativnim dvoranama bečke Gradske vijećnice. Glavni organizatori skupa bih su Savez austrijskih povjesničara i povijesnih društava i Savez austrijskih arhivista, uz potporu bečkog Gradskog i zemaljskog arhiva Donje Austrije i Društva za povjesnicu grada Beča. Posebno veliki broj uzvanika i svečarska atmosfera skupa može se pripisati istovremenoj proslavi značajne obljetnice našega domaćina, milenijuma najstarijeg spomena imena Austrije u tzv. "Ostarrichi povelji" iz 996. godine. Svoje jednodnevno savjetovanje arhivisti su održali u ponedjeljak, 6. svibnja. Glavna tema ovogodišnjeg arhivskog dana glasila je "Od pergamené do CD-ROM-a, obrazovna zadaća austrijskih arhiva". Prije početka radnog dijela, skupu su se obratili: ravnatelj Austrijskog državnog arhiva Lorenz Viholecky, u ime organizatora ravnatelj Gradskog i zemaljskog arhiva i predsjednik Saveza austrijskih povjesničara i povijesnih društava Ferdinand Opll, u ime gradskih vlasti ravnatelj gradskih magistrata Ernst Theimer, a u ime stranih gostiju, predstavnik Mađarske.

1 Govornici su istaknuli veliku informacijsku i kulturnu ulogu arhivske djelatnosti te potrebu za još širim otvaranjem uprave prema javnosti putem arhiva. Prvo uvodno tematsko predavanje održao je profesor Gradačkog sveučilišta Gerhard Pferschy. On kulturnu ulogu arhiva postavlja u kontekst potreba građanstva, znanosti i uprave za informacijama. Zalaže se za osmišljavanje posebne misije arhiva, koja će dovesti do produbljenja kulturne i političke svijesti javnosti. Raznovrsnom javnom djelatnošću (organizacijom predavanja za učenike, postavom izložaba, suradnjom sa sveučilištima), moguće je skrenuti publici pažnju na značenje pisanih izvora u izgradnji vlastitog identiteta. Kulturnim i javnim djelovanjem arhivi jačaju svoju ulogu i utjecaj u kulturnoj politici. U tom kontekstu značajni su i zahtjevi što ih pred austrijske arhive postavlja Europska unija. Od njih se traži da arhivski materijal bude dobro sređen, da se uvede duže radno vrijeme arhivskih ustanova te veća dostupnost, ali i zaštita podataka. Pferschy je nadalje ukazao na sve veći broj pismenih podnesaka koji pristižu na adresu arhiva, pa postavlja pitanje koliko se daleko može ići s povećanjem savjetodavne uloge arhiva nauštrb njihova istraživačkog rada? Na službenom popisu sudionika cjelokupnog bečkog savjetovanja (arhivisti i povjesničari) navedeno je 407 imena iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Italije, Slovenije, Švicarske, Francuske, Rumunjske, Hrvatske i Češke. 175