ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 94

I. Šustić, Vrednovanje građe novčanih zavoda, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 93-100 tako sporadično da je zanimanje korisnika kao kriterij u vrednovanju potpuno neuporabljiv. Zbog toga se pred arhivistiku postavlja problem utvrđivanja onih vrsta i oblika građe novčanih zavoda koji su objektivno izvori obavijesti za razna područja znanstvenog istraživanja, a koje interes istraživača do sada nije mogao definirati. Mnoge nepoznanice o ovoj građi koje postoje kod istraživača, ali i kod arhivskih radnika, dodatno otežavaju posao jednima i drugima, pa se u procesu vrednovanja sigurno mogu očekivati i greške; trajno čuvanje one građe koja neće biti korištena u očekivanoj mjeri odnosno izlučivanje one vrste koja bi ponekad mogla poslužiti kao izvor podataka za znanstvena i druga istraživanja. Od arhivista se ne može očekivati da pretpostavi cjelokupno zanimanje istraživača i razinu podataka do kojih bi oni željeli doći, jer bi to zahtijevalo poznavanje metodologije i predmeta interesa svake od znanstvenih disciplina za koje bi ova građa mogla biti izvor podataka. Ipak, mišljenja smo da je uz pomoć specijalističkih znanja i u suradnji s potencijalnim istraživačima moguće izvršiti njezino vrednovanje tako da sačuvana količina i oblici ove građe budu dostatni za istraživanja relevantnih vrsta informacija u njoj. Po karakteru djelatnosti tvorca, građa novčanih zavoda dio je ukupnih izvora za gospodarsku povijest bez koje je, zbog uloge u gospodarskom životu i razvoju Hrvatske, potpuni prikaz nemoguć. Naime, kreditnom politikom i vlastitim ulaganjima te vlasništvom nad znatnim dijelom gospodarskih subjekata, banke su imale odlučujući utjecaj na privredno stanje i razvojne mogućnosti gospodarstva Hrvatske i Kraljevine Jugoslavije. Hrvatske banke, kao najjače novčarske ustanove u Kraljevini Jugoslaviji, u tom su smislu bile odlučujući gospodarski čimbenik, čije je poslovanje imalo i šire značenje. Kao dokaz tome može poslužiti činjenica da je uloga hrvatskih banaka odnosno nastojanje beogradskog režima da što više oslabi i suzi njihov utjecaj, činila "ekonomsku podlogu hrvatskog pitanja". Osnovne značajke građe banaka Jedna od prvih činjenica s kojom se u pristupu registraturnoj građi novčanih zavoda suočimo jest njezina količina. Ta masa knjiga i svežnjeva, kod većih novčanih zavoda i po nekoliko stotina metara, sama po sebi može izazvati bojazan u mogućnost objektivnog vrednovanja, kojim bi se izlučila samo ona građa koja stvarno nema vrijednosti za povijesna i druga istraživanja, a da pri tome za uništenje ne bude izdvojena i dokumentacija koja će se u budućnosti pokazati nenadomjestivom. S druge strane ta ogromna količina papirne mase za svakog arhivista može predstavljati pravi izazov. Ova opsežnost dokumentacijske produkcije nije uvjetovana samo mnoštvom sličnih, ali ipak različitih poslova, već činjenicom da svaka banka i štedionica stupa u poslovni odnos s tisućama fizičkih i pravnih osoba za koje 94