ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 86
M. Štambuk-Škalić, Vrednovanje arhivskoga gradiva u osobnim arhivskim fondovima, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 81-91 konačno, na prijelazu stoljeća i za početak općehrvatske politike kroz prve zajedničke poteze stranačkih grupa i njihovih prvaka. Zanimanje istraživača za izvore koji se nalaze u osobnim fondovima izuzetno je veliko, tako da se u Hrvatskom državnom arhivu kontinuirano koristi gradivo iz većine osobnih fondova. Istraživanja korisnika usmjerena su u dva osnovna pravca. 1. Prilikom proučavanja cjelokupnog povijesnog procesa ili pojedinih važnijih pojava, događaja ili područja (npr. povijest poljoprivrede, socijalnih odnosa, politička povijest, povijest kulture), nužno se ukazuje potreba bavljenja osobnim fondovima, osobito fondovima sudionika tih procesa. Nakon prvorazrednog gradiva u fondovima javne uprave, gradivo u osobnim fondovima služi kao nadopuna spoznavanju svih nijansi neophodnih za izradu sinteza. 2. Za monografsku proučavanje određenog djelatnika, prvorazredni izvori nalaze se upravo u osobnim fondovima. Oni nam omogućavaju spoznaje o pojavama i prilikama koje nisu uočljive u građi institucija, dopunjavaju ih, a ponekad i ispravljaju. b) Nakon što je određeni osobni fond preuzet u arhivsku ustanovu pristupa se, u procesu sređivanja tog fonda, procjeni svakog pojedinog dokumenta pri sređivanju i grupiranju građe u serije. Kako je osobni fond cjelina ujedinjena unutarnjim jedinstvom strukture i sastava, arhivist mora zadržati to povijesno jedinstvo utvrđeno u strogo određeno vrijeme. Objašnjenje značenja osobnog fonda kao povijesnog izvora i njegovo historiografsko proučavanje moguće je jedino putem proučavanja svih dijelova - svih posebnih vrsta izvora koji se obično nalaze u osobnim fondovima i predstavljaju najtipičnije i najkarakterističnije vrste izvora. Vrste dokumenata sadržane u osobnim fondovima Prije nego što nabrojimo osnovne vrste arhivskoga gradiva svojstvene osobnim fondovima, moramo ukratko objasniti sam način sređivanja odnosno neke od tehničkih problema s kojima se susrećemo tijekom sređivanja. Osnovne arhivističke principe, princip provenijencije i princip prvobitnog reda, koji su temelj za formiranje fonda, njegovo sređivanje i arhivističku obradu, nije moguće dosljedno primijeniti kada su u pitanju osobni fondovi. Ustanovili smo da u trenutku preuzimanja osobnih i obiteljskih fondova u najvećem broju slučajeva gradivo ne posjeduje točno određen unutarnji raspored i obilježja. Vrlo je čest slučaj da se gradivo predaje u većim ambalažnim kutijama, pomiješanih spisa, bez ili s vrlo šturim popisom. U slučajevima kada u preuzetom gradivu postoji jasno uspostavljen raspored ili je izrađen popis gradiva, najprije treba ustanoviti tko ga je i s koliko stručnosti uspostavio, da li sam tvorac fonda ili neka druga osoba te po kakvom principu, pa prema tome donijeti odluku da li će se taj 86
