ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 279
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 su značajke protuprovalnih i protupožarnih spremnika (i prostora) što ih proizvodi Primat. Članak je obogaćen s više fotografija na kojima su prikazani vanjski izgled i presjeci metalnih ormara, blagajni te trezorskih prostora s dimenzijama. Prikazani su rezultati pokusa o ponašanju protupožarnih spremnika u uvjetima umjetno izazvanih požara, kao i onih bačenih s visine od dva kata. Zanimljiv je prikaz namjenskih protupožarnih zaštitnih prostora za čuvanje posebno osjetljivih nositelja obavijesti kao što su diskovi, magnetske trake, mikrofilmovi i si. Ova vrsta grade osjetljiva je na temperaturu višu od 70°C i relativnu vlagu veću od 85%, pa prostori u kojima se čuva moraju osigurati održavanje ovih vrijednosti u navedenim granicama. Sljedećih šest članaka (109-153) obrađuje tematski slična područja: informatika, posebni nositelji obavijesti poput magnetoskopskih traka i diskova, računalski arhivi, digitalni televizijski arhivi, slikovni zapisi i si. Tako je Marija Missoni iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba napisala članak pod naslovom Tehnologija elektronske informatičke opreme i potencijalni korisnici informacija i komunikacija (109-113); Jožica Hafher, zaposlena u Dokumentaciji TV Slovenije Spašavanje slikovnih zapisa na starim magnetoskopskim trakama TV Slovenija (114-121); Brane Šalamon članak Prijedlog za početak osnivanja računalskih arhiva i dokumentacije slovenskoga tiska (122-126); Branko Bubenik, rukovodilac INDOK centra HTV iz Zagreba Digitalna televizijska arhiva (127-133); članak Magnetski diskovi - strojno čitljivo arhivsko gradivo (137-143), zajednički je rad Marjana Pivke s Ekonomskog poslovnog fakulteta i Miroslava Novaka, arhivista Pokrajinskog arhiva Maribor. Zajednički članak P.P. Klasinca i Vinka Kurenta, zaposlenog u Scandata d.o.o. Maribor Prvi rezultati pokusa kompjutorskog prepoznavanja pisane gotice (144-153), za nas je osobito zanimljiv, jer i mi posjedujemo obilje gradiva pisanog goticom. Uvodni dio članka bavi se poznatim činjenicama o različitim vrstama pisama i paleografiji - pomoćnoj povijesnoj znanosti koja se time bavi. Najveći broj dokumenata potječe iz srednjega vijeka i pisan je uglavnom na latinskom, a u proučavanju tekstova pomaže latinska paleografija. Kako bi pomogli i korisnicima gradiva pisanog goticom, angažirala su se neka mariborska poduzeća koristeći sve mogućnosti što ih pruža nova računalska tehnika. Tako se MIKRODATA i SCANDATA u suradnji s nizozemskom tvrtkom SATURN iz Den Haaga, već niz godina bave razvojem takve programske opreme, koja bi pomogla korisnicima u prepoznavanju i čitanju dokumenata pisanih goticom. U tom smislu ove su tvrtke odlučile blisko surađivati s mariborskim arhivskim stručnjacima, prije svega s Međunarodnim institutom arhivskih znanosti. S pomoću vektorske metode omogućeno je elektronsko čitanje i prepoznavanje gotice u rukopisima, a spajanje ovoga s podsustavima elektronskog arhiviranja dokumenata i uspostavljanja zemljopisno-topografskog informacijskog sustava, stvorenje jedan multimedijski informacijski sustav. 279
