ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 280
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 Posljednji članak u ovom bloku je onaj Duše Krnel-Umek, iz Pokrajinskoga arhiva Koper, pod naslovom Metodološka pitanja sređivanja i popisivanja arhivskoga gradiva (154-159). U očekivanju izrade slovenskoga priručnika iz arhivistike te navodeći bogatu stranu i domaću literaturu kojom se koristila, autorica obrađuje najvažnije probleme s kojima se arhivski stručnjaci susreću pri sređivanju i popisivanju arhivskoga gradiva. To su prije svega pitanja provenijencije, zatim formiranje fondova i serija te određivanje koji će arhivi biti nadležni za čuvanje pojedine građe. Što se tiče samog popisivanja gradiva te pomagala, naglašena je i primjena međunarodnih standarda za arhivsko popisivanje ISAD(G). Ovi su standardi prevedeni i kod nas, pa uskoro očekujemo njihovo objavljivanje. U dijelu časopisa IZ ARHIVSKE TEORIJE I PRAKSE četiri su referata. Prvi pod naslovom Slovenski prilog povodom svjetske stote obljetnice filma napisala je Alja Ljubić iz Slovenskog filmskog arhiva pri Arhivu Republike Slovenije. Tekst prikazuje inventar Ivana Nemaniča Filmovi Metoda i Milke Badjura 1926-1969. O stanju arhivske teorije i prakse u Sloveniji i u svijetu piše P.P. Klasinc u članku Razmišljanja o osnovama suvremene arhivske teorije i prakse. Miroslav Novak iz Pokrajinskog arhiva Maribor upoznaje nas s uključivanjem ovoga arhiva u sustav slovenske akademske računalske mreže u članku Uključivanje Pokrajinskog arhiva Maribor u "Arnes". Časopis je zaključen još jednim tekstom P.P. Klasinca pod naslovom Crtice iz povijesti tvornice blagajni u Mariboru od godine 1901. i dalje. Na osnovi arhivskoga gradiva što se čuva u mariborskom Arhivu autor iznosi podatke o ovoj tvornici, što ju je 9. studenoga 1901. osnovao Franc Schell, prijavivši bravarski obrt. Poduzeće je ostalo u vlasništvu obitelji Schell sve do 1932, kada je prešlo u druge ruke. Nikolina Krtalić Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, XXXII/1 992-93. Unatoč ratu i svakodnevnim stradanjima, Sarajevo, grad-žrtva i dalje živi punim životom velegrada i kulturnog središta jedne suverene, no ratom uništene države. Državni arhiv, kao i Društvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine očito, što dokazuje i ovaj novi broj Glasnika, i dalje u potpunosti obavljaju svoje djelatnosti i dapače, bore se za probitačnost ne samo svoje struke i ustanove, nego i svoje domovine. Većina članaka u ovom broju odnosi se, dakako, na specifične uvjete arhivske djelatnosti u Republici Bosni i Hercegovini, kao i na stradanja i spašavanje arhivske građe u ratu. 280
